Prijeđi na sadržaj

Trg Republike Hrvatske

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Trg maršala Tita (Zagreb))
Trg Republike Hrvatske
Pogled na Trg Republike Hrvatske
Pogled na Trg Republike Hrvatske
Pogled na Trg Republike Hrvatske
Mjesto Zagreb
Država  Hrvatska
Vrijeme gradnje 1855. - 1964.
Tip građevine trg
Arhitektonski stil historicizam
Koordinate: 45°48′N 15°58′E / 45.800°N 15.967°E / 45.800; 15.967

Trg Republike Hrvatske je jedan od najvećih i po nekima najljepši zagrebački trg. Centalnim dijelom trga dominira zgrada Hrvatskog narodnog kazališta, a uokolo su smještene jedne od najljepših i najvećih javnih zgrada historicističke arhitekture 19. vijeka u Zagrebu. Početkom 21. stoljeća je postao predmetom kontroverze zbog imena Josipa Broza Tita, vođe antifašističkog pokreta u Jugoslaviji, po kojemu je bio imenovan od 1946.

Historija izgradnje

[uredi | uredi kod]

Trg Republike Hrvatske, svoj današnji izgled dobio je u vremenu od 1855. (kad je započela gradnja tadašnje bolnice na južnim livadama i pasištima u predgrađu ondašnjeg grada) do 1964. (kad je dovršena zgrada Željpoha). Kad je započela izgradnja trga, Zagreb je bio mali gradić sa manje od 20 000 stanovnika[1], a kad je dovršen nakon stotinjak godina, imao je već pola milijuna stanovnika.Tad još bezimeni trg, bio je prvi u nizu od tri trga budućeg zapadnoga kraka tzv. Lenucijeve potkove (nazvane tako prema zagrebačkom gradskom inženjeru Milanu Lenuciju, 1849.-1924.) koji je u doba historicizma, posljednjih dekada 19. vijeka, urbanistički uokvirio centralni dio Zagreba serijom trgova, koje zovemo Lenuzzijeva potkova. Njenu - istočnu stranicu formiraju današnji Tomislavov, Strossmayerov i Zrinski trg, a zapadnu; Marulićev, Mažuranićev i Trg maršala Tita. Spoj oba kraka potkove na jugu, formira Botanički vrt. [2]

Trg maršala Tita, pogled prema jugo-zapadu pokraj HNK prema Muzeju za umjetnost i obrt

Kronologija izgradnje i događaja

[uredi | uredi kod]
Grupa Sv. Juraj ubija zmaja na Trgu maršala Tita

Skulpture i spomenici

[uredi | uredi kod]
Pogled iz zraka na Trg maršala Tita

Imena kroz vrijeme

[uredi | uredi kod]

Kontraverze

[uredi | uredi kod]

Zgrada koja je svojevremeno podigla najviše prašine bila je kontraverzna poslovna zgrada Željpoha (zvana Opera). [6]To je bila građevina u duhu tada vrlo moderne staklene arhitekture Miesa van der Rohea, podignuta dekadu nakon - paradigmtskog newyorškog Lever Housa (1952.) Ona je od samog starta dočekana na nož. Jedan dio građana i kritike zamjerao joj je ultramodernizam (kakvo staklo u takvoj starini), pa da se zbog tog ne uklapa u historicističku okolinu, jedan dio visinu, a jedni funkciju, po njima je to morala biti javna, a ne poslovna zgrada (iako je parter zgrade bio javni sa kavanom Opera).

Projekt se stalno mijenjao in vivo, farbali su ga od zelenog u smeđe (da se bolje uklopi), dodavali mu žaluzine, skidali krovnu terasu) pa je na kraju sam Fabris žalosno ustvrdio da su ga drugi završili, a ne on. [6] Umjesto nje uskoro će na tom mjestu niknuti nešto viša zgrada Muzičke akademije, Milana Šosteriča.

Danas se glavna polemika vodi oko imena trga. Udruga Krug za trg, koja je uglavnom okupljala pripadnike radikalne desnice htjela je da se trgu promjeni ime, jer da trg nemože nositi ime "najvećeg zločinca" hrvatskog narodaTita.[7] Toj je inicijativi sredinom 2010-ih dala snažnu podršku Hrvatska demokratska zajednica, uključujući njenog ministra kulture Zlatka Hasanbegovića. Na lokalnim izborima 2017. se Hasanbegović zajedno s desničarskom političarkom Brunom Esih natjecao na nezavisnoj listi čiji je glavni program bila upravo promjena imena Trga. Lista je ušla u Skupštinu, te gradonačelniku Milanu Bandiću i njegovoj listi obećala nužnu većinu pod isključivim uvjetom da se Trgu promijeni ime. Bandić je na te uvjete pristao, te je Trg nekoliko mjeseci kasnije dobio novo ime.

Galerija

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 Vivat Academia! (hrvatski). Matica Hrvatska. Pristupljeno 1. 9. 2012. [mrtav link]
  2. 2,0 2,1 Zelena potkova (hrvatski). Knjižnica grada Zagreba. Pristupljeno 1. 9. 2012. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 3,7 Zgrada Muzičke akademije u Zagrebu (hrvatski). Gradimo.hr. Arhivirano iz originala na datum 2016-03-05. Pristupljeno 1. 9. 2012. 
  4. Hl. Georg im Kampf mit dem Drachen (njemački). Dorotheum. Pristupljeno 1. 9. 2012. [mrtav link]
  5. Anton Dominik Fernkorn (hrvatski). HRT. Pristupljeno 1. 9. 2012. 
  6. 6,0 6,1 Ferimport se ruši (hrvatski). pogledaj.to. Pristupljeno 1. 9. 2012. 
  7. Treba li promijeniti ime Trgu maršala Tita? (hrvatski). Jutarnji list. Arhivirano iz originala na datum 2012-01-12. Pristupljeno 1. 9. 2012. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]