Traiskirchen

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Traiskirchen
Centar grada
Centar grada
Koordinate: 48°01′N 16°18′E / 48.017°N 16.300°E / 48.017; 16.300
Država  Austrija
Savezna zemlja Donja Austrija
Okrug (bezirk) Baden
Vlast
 - gradonačelnik Andreas Babler
Površina
 - Urbano područje 29.105 km²[1]
Visina 201[2]
Stanovništvo (2014.)
 - Urbano područje 18,336[1]
 - Urbana gustoća 630 stan./km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 2512, 2513, 2514
Pozivni broj 02252
Službene stranice
www.traiskirchen
Karta
Traiskirchen na karti Austrije
Traiskirchen
Traiskirchen

Traiskirchen je grad na istoku Austrije od 18,336 stanovnika[1], koji administrativno podpada pod Okrug Baden.[2]

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]

Traiskirchen leži na jugu Donje Austrije u Bečkoj kotlini.[2] On je prije svega industrijsko predgrađe Beča, od kog je udaljen svega dvadesetak km južno.

U novije vrijeme se u njega seli i savezna administracija, u nekadašnji centar za azilante se uselio Centar za socijalnu brigu Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova, pored tog i austrijska vojska ima Ured za obrambenu tehnologiju. Uz to tu djeluje i istraživački centar za primjenu kemijskih sredstava u poljoprivredi.[2]

Nekadašnji centar za azilante ponovno je otvoren 2015. zbog Izbjegličke krize.

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Naselje je prvi put spomenuto u dokumentima 1113. Sve donedavno Traiskirchen je bio selo, poznato po brojnim vinogradima, pa je tek 1927. dobio status grada,[2]

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi kôd]

Traiskirchen se sastoji od dva naselja, starijeg naselja koje je izraslo uokolo utvrđene parohijske crkve, i novijeg izraslog pored gradskog trga sa početka 14. vijeka.

Najveća znamenitost Traiskirchena je kužni stup posvećen sv. Trojstvu iz 1722. i barokna crkva sv. Nikole, koja je podignuta kao romanička.[2]

Privreda[uredi - уреди | uredi kôd]

Od 8,490 zaposlenih u 1991. 72 % je radilo u industriji i trgovini.[2]

Najveći poslodavac je tvornica guma Semperit, pored tog ima i manjih poduzeća koja proizvode asfalt, namještaj i bombone. U naselju Mollersdorf radi tvornica papira i ljevaonica željeza, a u okolici još uvijek ima puno vinograda.[2]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi kôd]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]