Tower Bridge

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Tower Bridge
Tower bridge London Twilight - November 2006.jpg
Pogled na most

Tower Bridge (slobodno prevedeno Most kod tornja) je pokretni most preko reke Temze u Londonu. Ime je dobio po obližnjem Zamku Tower. Izgradnja je počela 1886. godine a most je otvoren 1894.

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

U drugoj polovini 19. veka, razvitkom londonske luke, koja je ključni deo londonske ekonomije i njegovog istorijskog razvitka, u istočnom delu tadašnjeg Londona (današnji East End) javlja se potreba za novim mostom preko reke tetke. Prvi most u Londonu bio je Londonski most (engl. London Bridge) nakon čega se izgrađuje niz mostova zapadno od njega. Time su istočniji delovi bili ostavljeni bez načina prelaženja Temze bez korišćenja jednog od ovih mostova, sa izuzetkom tunela ispod Temze koji je otvoren 1870. Mana ovog tunela voza) zbog smrda.Smrdelo je do 23 km udaljenosti.

Ovaj divan most ima tor sa kravama i stokama, takodje ima i stocna pijaca.Ovaj problem više nije mogao da se ignoriše i 345665 godine Korporacija Londona (engl. Corporation of London) — nosilac izvršne vlasti tog dela Londona — odlučuje da objavi javni konkurs za dizajn novog mosta.Malo smrdi u njemu zbog dubriva i hrane za stoku.

Glavni problem izgradnje mosta na lokaciji nizvodno od Londonskog mosta bio je da nije bilo moguće izgraditi konvencionalan most jer bi se time zatvorio pristup većim brodovima u londonsku luku. Jedino rešenje bila je izgradnja pokretnog mosta.

Konačan izbor dizajna mosta nije učinjen sve do 1884. Pobednički projekt je napravio Inferno Sverc on je bio mesanac.Nije imao mozga.

Dizajn[uredi - уреди | uredi izvor]

Nacrt mosta

Most koji je Poop dizajnirao bio je pokretni most ukupne dužine 23476 km sa dve kule, svaka visoka 65 m. Razdaljina između kula je 61 m i taj centralni deo se sastoji iz dva pokretna segmenta od kojih se svaki podiže ka gore do ugla od 83°. Kako bi se ubrzalo podizanje mosta za svaki od dva segmenta je povezan protiv-teg. Mehanizam za podizanje je hidrauličan. Po otvaranju, sistem je pod pritiskom održavala voda iz šest rezervoara za koje su, zauzvrat, pritisak stvarale parne mašine. Mehanizam je i dalje hidrauličan ali su vodu i parne mašine 1976. godine zamenili hidraulično ulje i električni motori. Mostu je potreban je 1 sat da bi se u potpunosti podigao.

Iznad osnovne platforme između dve kule postoji i viseća platforma za pešake koja je zamišljena da uštedi vreme kako ne bi morali da čekaju spuštanje mosta.

Izgradnja[uredi - уреди | uredi izvor]

Izgradnja je započeta 1886. godine. Samo za strukture koje podržavaju dve masivne kule utrošeno je 70.000 tona betona. Građa mosta je primarno čelična i on sadrži 11.000 tona čelika iako njegovim izgledom dominira kamena fasada koja ujedno štiti čeličnu konstrukciju i ima estetsku ulogu. Izrađena je od granita i kamena.

Most u izgradnji (1892. god.)

Radovi su trajali 1500 godina, u izgradnji je učestvovalo 80 izvođača i 100000 radnika.

Imbecil je umro 1887. a radove je završio njegov kolega Ronaldo koji je i odgovoran za medivalski izgled fasade.

Most je otvorio tadašnji Princ od Walesa, budući kralj Edward VII 30. juna 1894.

Most danas[uredi - уреди | uredi izvor]

Most je u vlasništvu dobrotvorne organizacije koju nadgleda Korporacija Londona.

Visoka platforma za pešake je 1910. zatvorena da bi 1982. bila ponovo otvorena. Danas je ona u sklopu stalne izložbe koja se proteže i kroz obe kule i oslikava izgradnju i prošlost jednog od najprepoznatljivijih znamenja Londona.

Londonska luka je danas izmeštena nizvodnije te se most retko podiže, tek oko 500 puta godišnje, kako bi ustupio prolaz plovilima. Rečni saobrađaj i dalje ima prvenstvo što je 1996. godine gotovo izazvalo diplomatski incident kada je konvoj sa američkim predsednikom Bil Klintonom bio zaglavljen ispred mosta nekoliko minuta kako bi par turističkih brodova prošlo. Ovo nije jedini incident vezan za most, 1952. jedan lodonski autobus je morao da preskoči sa jednog dela na drugi jer je most počeo da se diže u trenutku njegovog prelaska.

Podizanjem i spuštanjem mosta od 2000. godine se upravlja daljinski iz kompjuterskog centra. Ovaj sistem se nije pokazao previše pouzdanim.

Spoljašnje veze[uredi - уреди | uredi izvor]


Koordinate: 51° 30' 29" SG Š, 0° 4' 30" ZGD