Toila
Toila
| |
---|---|
Hotel i sanatorij | |
Koordinate: 59°25′N 27°30′E / 59.417°N 27.500°E | |
Država | ![]() |
Okrug | Ida-Viru |
Vlast | |
- guverner | Toomas Uudeberg |
Površina | |
- Ukupna | 2.103 km²[1] |
Stanovništvo (2021.) | |
- Grad | 780[1] |
- Gustoća | 370.9 stan. / km²[1] |
Vremenska zona | UTC+2 (UTC+3) |
Karta | |
Toila je naselje od 780 stanovnika[1] na sjeveroistoku Estonije u Okrugu Ida-Viru.
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]

Toila se prostire duž obale Finskog zaljeva zapadno od ušća rijeke Pühajõgi[2], udaljena 10 km sjeveroistočno od svog administrativnog centra Jõhvia.
Toila je odmaralište i lječilište, poznato po sanatoriju i spa hotelu, malo mjesto sa gimnazijom, muzičkom i umjetničkom školom, bibliotekom, poštom i sportsko-kulturnim centrom.[2]
Istočno od mjesta nalazi se arheološko nalazište - nekropola iz starijeg željeznog doba, sa slojem grobova iz 6.-9. vijeka.[2]
Historija[uredi | uredi kod]
Toila se počela transformirati u resort krajem 19. vijeka, kad je dovršena željeznička pruga Tallinn-Sankt Peterburg. U to vrijeme je 1882. u njoj je izgrađen prvi seoski teatar u Estoniji.[2]
Toila ima i luku veliku 35.000 km² koja se nalazi na ušću rijeke Pühajõgi.[3]
Pored luke na istočnoj obali nalazi se Park Oru, kojeg je zajedno sa palačom podigao Grigorij Jelissejev, koji je u 19. vijeku bio jedan od najbogatijih ljudi u Ruskom Carstvu.[4] Njegovu palaču i park kupili su 1935. trojica estonskih industrijalaca i poklonili predsjedniku Pätsu za ljetnu rezidenciju. Palača je razorena za Drugog svjetskog rata, ali je park ostao.[4]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Toila in Toila (Ida-Viru)” (engleski). City population. Pristupljeno 3.10. 2021.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 „Toila” (estonski). Eesti Entsüklopeedia. Pristupljeno 3.10. 2021.
- ↑ „Toila harbour” (engleski). Visit Estonia. Pristupljeno 3.10. 2021.
- ↑ 4,0 4,1 „Park in Toila” (engleski). Visit Estonia. Pristupljeno 3.10. 2021.