Tobago

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Tobago
Tobago parishes.svg
Podaci
Lokacija Karipsko more
Arhipelag Karibi
Koordinate 11°15′0″N60°40′1.2″W
Država  Trinidad i Tobago
Glavno naselje Scarborough
Površina 300 [1] km²
Broj stanovnika 60,874[1]
Scarborough1-2005.jpg

Tobago je drugi po veličini otok u Državi Trinidad i Tobago koji leži u Karipskom moru.[2].

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Tobago leži udaljen 30 km sjeveroistočno od puno većeg Trinidada. Prostire se u dužinu od oko 50 km u smjeru jugozapad - sjeveroistok, a maksimalno je širok 16 km.[2]. Nekih dva km sjeveroistočno od Tobaga leži otok Mali Tobago, svojevremeno poznat kao rezervat ptica, kojih danas gotovo da i nema.[2]

Otok je zapravo fizički nastavak Karipskih Andi sa venecuelanske obale koji se preko masiva na Trinidadu prostire sve do njega. Zbog tog je i Tobago brdovit sa najvišim vrhom od 550 metara.[2].

Na Tobagu živi 60,874 stanovnika[1] na površini od 300 km²[1]Administrativni centar otoka je Scarborough u kom živi 980 stanovnika.[1]

Velika atrakcija Tobaga je koraljni greben - Buccoo, popularan među roniocima.[2] Od stalnih vodotoka Tobago ima samo nekoliko kratkih potoka.[2]

Klimatske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Klima je tropska sa puno vlage u zraku. Iako leži izvan glavne zone uragana, povremeno ga ipak pogode kao što je to bilo 1847. i 1963.[2]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Danas je turizam glavna grana otočke privrede, a Internacionalni aerodrom Crown Point[2] (IATA: TAB, ICAO: TTCP) pored Scarborougha punkt preko kojeg dolazi najveći broj turista.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Do Tobaga je prvi doplovio Kristofor Kolumbo 1498.[3], a nakon tog su ga kolonizirali Španjolci. Tobago je tokom svoje historije 31 puta prelazio iz ruke u ruku, Holanđana, Francuza, Šveđana, Britanaca, sve do 1814. kad je predat Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Irske.[3]

Oko 1672. počeo je period stabilnosti pod britanskom vladavinom, tad su počele nicati plantaže; šećerne trske, pamuka i indiga. Istovremeno je počela promjena strukture stanovništva jer su za rad na plantažama uvoženi afrički robovi, jer su se lokalni Karibi pokazali suviše slabima.

Tobago je 1777. izvozio velike količine ruma, pamuka, indiga i šećera, to je trajalo do 1781. kad su Francuzi napali otok i uništili dobar dio plantaža.[3]

Od 1814., kad je otok ponovno pod britanskom vladavinom, započela je još jedna faza uspješne proizvodnje šećera. Ona je prekinuta 1847. što zbog katastrofalnog uragana, a što zbog bankrota plantažera, zbog pada potražnje za šećerom. Bez visokih profita na šećeru Ujedinjeno Kraljevstvo nije imalo koristi od Tobaga, pa ga je 1889. prepustilo Trinidadu. Umjesto šećera otočani su odtad uzgajali limun, kokos i kakao, Velika katastrofa pogodila je otok 1963. kad ga je poharao uragan Flora. Nakon tog je uslijedio program restrukturiranja i diversifikacije privrede, i počeo razvoj turizma[3]

Galerija slika[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 "Trinidad and Tobago" (engleski). City population. http://www.citypopulation.de/Trinidad.html. pristupljeno 28. 5. 2018.. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 2,7 "Trinidad and Tobago" (engleski). Encyclopædia Britannica. https://www.britannica.com/place/Trinidad-and-Tobago. pristupljeno 28.5. 2018. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 "History of Tobago" (engleski). Mytobago. https://www.mytobago.info/history.php. pristupljeno 28.5. 2018. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]