Tis Isat
| Tis Isat Slapovi Plavog Nila | |
|---|---|
 Panorama Tis Isata (Slapova Plavog Nila) | |
| Lokacija | |
| Položaj | kod Bahir Dara i jezera Tana |
| Država |
 Etiopija |
| Koordinate | |
| Hidrografija | |
| Vodotok | Plavi Nil |
| Sliv | mediteranski |
| Vodopad | |
| Broj padova | 1 |
| Visina – ukupna |
45 m |
| Širina – maksimalna |
400 m |
| Karta | |
|
| |
Tis abay (što na amharskom znači voda koja se dimi[1]) ili Slapovi Plavog Nila je vodopad na Plavom Nilu oko 30 km nizvodno od grada Bahir Dara i Jezera Tana, danas jedna od najvećih turističkih atrakcija Etiopije.
Hidrografija[uredi - уреди | uredi kôd]
Slapovi padaju s visine od 37 do 45 metara, iz četiri odvojena vodotoka čija širina varira ovisno o oborinama, za sezona kiša narastu do 400 metara širine.[1] Tis Isat su drugi po veličini slapovi u Africi. Od kako je izgrađena brana na izvoru Plavog Nila iz Jezera Tana oscilacije u količini voda su nešto manje, a od kad je 2003. izgrađena hidroelektrana, na nju odlazi veći dio vode, osim za vrijeme sezone kiša (kad vode ima i previše).[2]
Slapovi Plavog Nila su izolirani ekosistem, različit od Jezera Tana i Plavoga Nila.[3]
Kameni most[uredi - уреди | uredi kôd]
Na kratkoj udaljenosti, nešto malo nizvodnije od slapova, nalazi se prvi kameni most izgrađen u Etiopiji, 1626. po nalogu cara Suseniosa I.
Po zapisima isusovačkog legata na etiopskom dvoru, Manoele de Almeide, kamen za gradnju je pronađen u neposrednoj blizini objekta, a kvalificirani majstori dovedeni su iz Indije sa Alfonsom Mendezom, tadašnjim katoličkim biskupom u Etiopiji koji je nadzirao gradnju.[4]
Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]
- ↑ 1,0 1,1 „Tis abay” (engleski). susies travel web. Arhivirano iz originala 2012-09-25. https://web.archive.org/web/20120925125755/http://www.susiestravelweb.com/africa/ethiopia/bahir-dar/tis-abay.shtml. Pristupljeno 12. 09. 2012.
- ↑ Matt Philips and Jean-Bernard Carillet, Ethiopia and Eritrea, third edition (n.p.: Lonely Planet, 2006), str. 118
- ↑ „"526: Lake Tana"”. Arhivirano iz originala 2011-10-05. https://web.archive.org/web/20111005203717/http://www.feow.org/ecoregion_details.php?eco=526.
- ↑ C.F. Beckingham and G.W.B. Huntingford, Some Records of Ethiopia, 1593-1646 (London: Hakluyt Society, 1954), str. 26
Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]
- Tis abay na portalu Susies travel web Arhivirano 2012-09-25 na Wayback Machine-u ((en))