Teuda

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Teuda je također bilo ime Pavlovog učenika koji je poučavao Valentinija; v. Teuda (učitelj Valentinija)

Teuda (Theudas, ? - cca. 46) bio je jevrejski pobunjenik u rimskoj Judeji, koji je između 44. i 46. vodio kratkotrajni ustanak protiv Rimljana.

Flavije Josip ga opisuje kao šarlatana, odnosno "čarobnjaka" (goes) koji je narod uvjerio da je prorok te da je u stanju ponoviti Mojsijevo čudo i razdvojiti vodu rijeke Jordan. Na njegovu zapovest reka će se, naime, povući i dozvoliti im da pređu na drugu stranu, u obećanu zemlju, gde će za Izrael otpočeti novo doba. Židovi će preći preko rijeke suhi ali će se Rimljani gonioci utopiti. On je jednom prilikom ubedio svoje sledbenike da pokupe sve što imaju i pođu s njim na reku Jordan gde je obećao da će načiniti čudo. Prema nekim izvorima, Teuda i njegovi ljudi bili su naoružani.[1]

U ovom pokretu su Rimljani vidjeli izraz revolucionarnog vrenja; rimski guverner Kuspije Fad je, pak, čuo za njegove planove te ga preduhitrio poslavši konjicu da presretne njegove sljedbenike koji su došli gledati to "čudo". Oni su pobijeni ili rastjerani, a sam Teuda je zarobljen te mu je odrubljena glava. Neki historičari vjeruju kako je Teuda za sebe tvrdio da je Mesija.[2]

Josip daje opis ustanka pod provincijskim upraviteljem Felixom (52—60). Vođe tog ustanka:

»... prevarili su i obmanuli narod pod izlikom božanskog nadahnuća, ali su bili za uvođenje novina i promjena uprave; i oni su pridobili gomilu tako da se ponašala kao da je poludjela i otišli pred njom u pustinju, pretvarajući se da će im tu bog pokazati znake slobode; ali je Felix zaključio da će to biti početak pobune; tako je poslao pod oružjem konjanike i pješake, koji su mnoge pobili.« [3] — Josip Flavije

Teuda se spominje i u Novom zavjetu, odnosno Djelima apostolskim, ali se u njima tvrdi da je Teudina pobuna prethodila pobuni Jude Galilejca četrdeset godina ranije.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]