Tetrijebi
| Tetrijebi | |
|---|---|
| |
| Gušati tetrijeb Centrocercus urophasianus | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Aves |
| Podrazred: | Neornithes |
| Infrarazred: | Galloanserae |
| Red: | Galliformes |
| Porodica: | Phasianidae |
| Potporodica: | Tetraoninae Vigors, 1825. |
Tetrijebi (lat. Tetraoninae) su potporodica u porodici fazanki i karakteristični su za sjever. Pretpostavlja se da vode porijeklo iz sjevernih geografskih širina, a većina današnjih tetrijeba živi u šumama na sjeveru i u arktičkim tundrama u kojima čine veći dio organske mase kralježnjaka ekosustava. Nijhova brojnost i veličina čine ih važnim izvorom hrane za mesojede poput riseva, kuna, lisica i ptica grabljivica.
Ova potporodica ptica porodice fazanki (Phasianidae), reda kokoški (Galliformes) sastoji se od deset rodova [1]:
Građa[uredi | uredi kod]
Po obliku tijela, tetrijebi su tipičan primjer reda Galliformes. Oni podsjećaju na koke i jarebice. Najmanja je bjelorepa sniježnica teška oko 300 g, a najveći je mužjak velikog tetrijeba, težak i do 6,5 kg. Imaju perje na stopalima i na pisku, ali nemaju mamuze.[2] Hrane se niskoenergičnom ali obilnom zimskom hranom, te zato imaju velike voljke i želudce u kojima mogu držati velike količine hrane. Uzimaju krupan pijesak da bi olakšali varenje hrane. Tanko crijevo je dugačko sa dobro razvijenim slijepim crijevima. Polovi se veoma razlikuju po izgledu. Mužjaci imaju izraženije perje i ponekada su i dvaput veći od ženki koje imaju boju prilagođenu okolini. Sezonsko perje se vidi samo kod sniježnica koje su zimi bijele. Izuzetak je crvena sniježnica, britanska podvrsta sjeverne sniježnice, koja nema sezonsko perje.
Rasprostranjenost[uredi | uredi kod]
Tetrijebi žive u umjerenim, sjevernim i arktičkim biogeografskim zonama sjeverne hemisfere i koriste širok opseg prirodnih staništa sjevernog Poluarktika. Neke vrste iz ove porodice su prilagođene alpskoj i arktičkoj tundri (rod Lagopus), otvorenim travnjacima sjevernoameričkih prerija (Centrocercus, Tympanuchus), i raznim vrstama i starosnim stadijumima šuma, od mladih, novorastućih, do gustih listopadnih i otvorenih, starih zimzelenih šuma (Tetrao, Bonasa, Dendragapus). Hibridi su česti, ali obično su neplodni. Sve vrste pokazuju neka pomjeranja između ljetnih i zimskih staništa.
Tetrijebi i ljudi[uredi | uredi kod]
Ljudi su dugo cijenili tetrijebe zbog njihovog mesa. Svake godine se ubije na milijune ptica zbog hrane ili sporta. U mnogim sjevernim kulturama, lov na tetrijeba igra važnu ulogu u opstanku lokalnih zajednica, a tetrijebi su postali simbol regionalnog folklora. Repno perje malog tetrijeba krasi škotsku kapicu i šešire alpskih seljaka. Razmetanje crnih tetrijba oponaša se u tradicionalnim igrama u Alpima, dok neka plemena američkih urođenika imitiraju razmetanje prerijskog tetrijeba.
Vrste[uredi | uredi kod]
Rod Dendragapus
- Dendragapus falcipennis
- Dendragapus canadensis
- Dendragapus (canadensis) franklinii
- Dendragapus obscurus
- Dendragapus fuliginosus
Rod Lagopus
- Lagopus lagopus
- Lagopus (lagopus) scoticus
- Lagopus mutus
- Lagopus leucura
Rod Tetrao
Rod Bonasa
Rod Centrocercus
Rod Tympanuchus
- Tympanuchus phasianellus
- T. phasianellus columbianus
- Tympanuchus cupido
- Tympanuchus (cupido) cupido (izumrla 1932-e)
- Tympanuchus pallidicinctus
Rod Lyrurus
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Subfamily Tetraoninae
- ↑ Storch, Ilse; Bendell, J. F. (2003). „Grouse”. u: Perrins, Christopher. The Firefly Encyclopedia of Birds. Firefly Books. str. 184–187. ISBN 1-55297-777-3.
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
- Ostali projekti
 | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: tetrijebi |
 | Wikivrste imaju podatke o: tetrijebima |