Termoelektrana Ugljevik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Termoelektrana Ugljevik, općina Ugljevik, Bosna i Hercegovina. Početak rada 1985. godine. [1] Kao osnovno gorivo u TE – Ugljevik koristi se mrki ugalj iz ležišta »Bogutovo Selo«. Zavisno preduzeće „Rudnik i termoelektrana Ugljevik“ ad Ugljevik posluje u okviru Mješovitog holdinga „Elektroprivreda Republike Srpske“ sa sjedištem u Trebinju. Pretežna djelatnost preduzeća je proizvodnja električne energije i eksploatacija i prodaja uglja.

Istorija elektrane[uredi | uredi kod]

Na bazi dokazanih rezervi uglja i generalnog plana lokaliteta bila je predviđena izgradnja energetskog kompleksa 4 x 300 MW. Izgradnja prvog bloka TE, instalisane snage 300 MW, završena je 1985. godine. Izgradnja drugog bloka prekinuta je početkom ratnih dejstava na području bivše SFRJ.

U periodu od 23. aprila 1992. do 24. novembra 1995. godine Termoelektrana je bila van pogona zbog rata u Bosni i Hercegovini. Rat je prekinuo i radove na izgradnji još jednog bloka TE snage 300 MW.

Od početka proizvodnje, maj 1985. do 31. decembra 2006. godine blok je radio oko 104.500 h ili 52% projektovanog radnog vijeka Rekonstrukcijom kotla u toku remonta postrojenja 2010. godine (ugradnja novog, membranskog vodenog ekonomajzera; zamjena ventilatora hladnog gasa; rekonstrukcija kanala hladnog gasa; ugradnja novog sistema čišćenja, u radu bloka, ogrevnih površina ložišnog prostora; ugradnja sistema za praćenje položaja plamena u kotlu) ostvareno je povećanje prosječne snage bloka, povećanje raspoložive snage na projektovanu (300 MW), kao i značajno smanjenje zaprljanja konvektivnih ogrevnih površina pepelom, odnosno smanjenje broja zastoja zbog čišćenja konvektivnog dijela ložišta.

U toku remonta postrojenja 2013. godine, ostvarena je automatizacija rada bloka, uvođenjem sistema za upravljanje i monitoring rada bloka. Na ovaj način postignuta je optimizacija radnih parametara, kao i smanjenje uticaja subjektivnog faktora u upravljanju režimom rada.

U sklopu Termoelektrane Ugljevik I izgrađena je infrastruktura i dio pomoćnih objekata koji će služiti za potrebe Termoelektrane Ugljevik II. Isporučena je i oprema ukupne ugovorene vrijednosti od oko 15 mil. USD.

Tehničke karakteristike[uredi | uredi kod]

Instalisana snaga Termoelektrane „Ugljevik 1" je 300 MW sa projektovanom godišnjom proizvodnjom od 1.601 GW. TE „Ugljevik 1" je projektovana da radi 200.000 sati. Od početka proizvodnje, maj 1985. do 31. decembra 2006. godine blok je radio oko 104.500 h ili 52% projektovanog radnog vijeka.

Ostvarena je vlastita potrošnja u procentima 8,61% od ukupne proizvodnje. Dimnjak termoelektrane je visok 310 metara. Najviša je građevina u Bosni i Hercegovini. Bio je i treći objekat po visini u bivšoj Jugoslaviji (viši od njega su dimnjaci TE u Trbovlju (Slovenija) i Plominu (Hrvatska), kao i 8 dimnjak po visini u Evropi, odn. 15 u svijetu.

  • broj agregata: 4
  • Nazivna snaga: 300 MW
  • Snaga na pragu: 279 MW
  • Min. na pragu: 155 MW
  • Prosječna godišnja proizvodnja: 1560 GWh
  • Gorivo: mrki ugalj
  • Specifična potrošnja toplote: 11 032 (kJ/kWh)
  • Specifična potrošnja goriva: 1,1 (kg/kWh)
  • Kalororična moć goriva: 10470 (kJ/kg)
  • Napon mreže: 400 kV [2]

Reference[uredi | uredi kod]