Tenedos

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Tenedos
Bozcaada
Çanakkale location Bozcaada.svg
Podaci
Lokacija Trakijsko more
Provincija

Çanakkale

Država  Turska
Površina 37,6 km²
Broj stanovnika 2 496
Bozcaada.jpg

Tenedos (grčki Τένεδος) ili kako ga Turci sada zovu Bozcaada je manji turski otok u Trakijskom moru, na sjeverozapadu Turske pored ulaza u Dardanele.

Danas se otok zove Bozcaada što na turskom znači - Goli otok[1], ali je tokom historije bio poznat po svom grčkom imenu - Tenedos (Τένεδος).

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Tenedos leži oko 20 km južno od Dardanela, nedaleko od drevnog grada Troje. Do otoka se može doći do trajektom iz Geyiklija na turskom kopnu. [1]

Ima oblik trokuta, a građen je od vapnenačkih stijena.

Centar Tenedosa

Gotovo svo stanovništvo živi u istoimenom naselju na sjeveroistoku otoka.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Tokom duge historije Tenedosom su vladali Feničani, Grci, Perzijanci, Bizantinci, Đenovežani, Mlečani i Osmanlije. [1]

Nakon Rata za Chioggiu - 1381. između Mletačke Republike i Republike Genove otok je potpuno napušten a utvrda razorena. Osmanlije su zauzele potpuno napušteni Tenedos - 1455. kao prvi otok u Egeju. Oni su otok ponovno naselili, i to mješanim stanovništvom Grcima i Turcima. Jedno kratko vrijeme od 1807. otokom je vladala Carska Rusija.

Fotografija Tenedosa iz svemira

Od novog vijeka na Tenedosu je živjelo pretežno grčko stanovništvo. [1]To se sve promijenilo nakon Grčko-turskog rata 1919. - 1922. i potpisivanja Mirovnog sporazuma iz Lausanne kad je otok pripao novoosnovanoj Republici Turskoj. [1] Sporazum iz Lausanne predviđao je puna manjinska prava grčkom stanovništvu[1], ali se ono praktički iselilo nakon 1960-ih.

Znamenitosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Najveća znamenitost Tenedosa je monumentalna utvrda koja dominira nad naseljem i mala pravoslavna crkva još uvijek služi malobrojnim grčkim vjernicima. [1]

Privreda[uredi - уреди | uredi izvor]

Otočka ekonomija bazira se na turizmu, ribarstvu i proizvodnji vina. [1]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 "The island History, life and culture" (engleski). Aliki Konukevi. http://www.visitbozcaada.com/page5.htm. pristupljeno 09. 09. 2013. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]