Telekomunikacijski centar Skoplje
Telekomunikacioni centar u Skoplju, poznat i kao Pošta u Skoplju, nalazi se u centru glavnog grada Sjeverne Makedonije. Predstavlja jedan od najznačajnijih objekata izgrađenih u obnovi poslije zemljotresa 1963. god. Autor ove zgrade je makedonski arhitekta Janko Konstantinov.
Skoplje je 26. jula 1963. godine bio pogođen razornim zemljotresom koji je oduzeo živote više od 1.000 ljudi i uništio preko 65% zgrada u glavnom gradu. Zemljotres je bio prekretnica u razvoju grada. Ubrzo je započela obnova grada i bio je izgrađen veliki broj objekata i spomenika u duhu moderne arhitekture.[1]
Projekat je u tri varijante završen do 1972. godine u stili brutalizma. Realizovan je u nekoliko faza. U prvoj fazi izgrađeni su kula (visina 7 spratova) i blok (visina 4 sprata) u kome je smještena telekomunikaciona oprema. Zatim je realizovana i „Šalter sala“, prostor za rad sa javnošću. Nalazi na zapadnoj strani, u neposrednoj blizini bulevara „Goce Delčev“ i „Ilinden“. Prepoznatljiva je po svom kružnom obliku i predstavlja dopunu figurativne igre elemenata - vertikale telekomunikacijske kule, pravougaonog telekomunikacijskog bloka i predviđene administrativne zgrade (u kvadratnom obliku). U sali su postavljeni murali s motivima iz Narodnooslobodilačke borbe poznatog makedonskog akademskog slikara Borka Lazeskog (1917. - 1993.), koji su uništeni u požaru 2013. godine.
Telekomunikacioni centar izgrađen je u natur betonu. Fasadna platna tretirana su širokim potezima, a površine na betonu su bile bez bilo kakve dorade. Trend pretvaranja postojećih zgrada u savremene scenografije nije mimoišao ni ovu zgradu.

Maketa ovog objekta bila je predstavljena na izložbi 2018-2019. god. pod naslovom - "Ka betonskoj utopiji: Arhitektura u Jugoslaviji, u Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u New Yorku kao i na mnogim drugim izložbama širom svijeta.
- „Brutalistički beton stare Jugoslavije inspiriše novu generaciju”. BBC - 28.01,2019. Pristupljeno 19. 5. 2025.(en)
- ↑ „Simbol brutalizma glavnog grada - TELEKOMUNIKACIONI CENTAR”. MONUMENTAL MK 05.11.2021.. Pristupljeno 29. 5. 2025.