Tehnički muzej Nikola Tesla

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Tehnički muzej »Nikola Tesla« u Zagrebu

Tehnički muzej "Nikola Tesla", muzej u Zagrebu koji se bavi prikupljanjem, zaštitom, čuvanjem i izlaganjem materijalne i nematerijalne tehničke baštine.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Izlošci u muzeju

Zamisao o osnivanju te vrste muzeja potječe još s kraja 19. stoljeća, pa je jedno vrijeme u Zagrebu i postojao Trgovačko-obrtnički muzej. Prava povijest Tehničkoga muzeja započinje 1954. godine kada je donesena odluka o njegovu osnivanju, a 1959. Muzeju je dodijeljena današnja lokacija na Savskoj cesti 18. Idejni začetnik osnivanja Tehničkog muzeja bio je sveučilišni profesor dr. Božo Težak, kasnije dugogodišnji predsjednik Savjeta Muzeja, a realizator i prvi ravnatelj bio je Predrag Grdenić. Likovni postav izveo je arhitekt Emil Vičić. Zgradu je projektirao Marijan Haberle. Od lipnja 2015. muzej nosi sadašnji naziv, Tehnički muzej »Nikola Tesla«.[1]

Odjeli Tehničkog muzeja »Nikola Tesla«[uredi - уреди | uredi izvor]

Prvi odjeli Tehničkog muzeja (Transformacija energije, Prometna sredstva i Rudarstvo) otvoreni su za javnost 1963. godine, a nakon toga otvorena je zbirka Nafta (1964.), planetarij (1965.), demonstracijski kabinet Nikola Tesla (1976.), odjel Osnove poljodjelstva (1981.), odjel Vatrogastvo (1992.), apisarij (1994.), te muzeorama Zemljomjerstvo-katastar (1994.).

Odjel transformacije energije[uredi - уреди | uredi izvor]

Odjel prikazuje povijesni razvoj ljudskih rješenja u nastojanju da manje vrijedne oblike energije transformiraju u kvalitetnije i za ljudske potrebe korisnije.

Odjel prometnih sredstava[uredi - уреди | uredi izvor]

Dubrovački tramvaj u Tehničkom muzeju »Nikola Tesla«

U ovom odjelu prikazan je razvoj transportnih sredstava u vodi, na kopnu i zraku.

Odjel astronautike s planetarijem[uredi - уреди | uredi izvor]

Odjel astronautike udomljuje modele najpoznatijih svemirskih letjelica, raketa-nosača i orbitalnih stanica koji prikazuju početak razvoja astronautike.

Odjel geologije, rudarstva i nafte[uredi - уреди | uredi izvor]

Zbrirka rudarstva prikazuje razvoj tehnike eksploatacije mineralnih sirovina, te načine oplemenjivanja i prerade ruda. Posebno je zanimljiv model rudnika s ukupnom duljinom rudničkih hodnika od više od tristo metara, izgrađen ispod objekta Muzeja. U odjelu je i soba zemljomjerstva (katastar).

Odjel vatrogastva[uredi - уреди | uredi izvor]

Nizom vatrogasnih izložaka od opreme do vozila, prikazan je razvoj vatrogasne tehnike, s osobitim naglaskom na područje Hrvatske.

Odjel osnovi poljedjelstva s apisarijem[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksponati izloženi u tom odjelu prikazuju povijesni razvoj tehničkih rješenja sprava za kopanje i oranje. Posebnost ovog odjela su staklene ogledne košnice, apisarij sa živim pčelama, čiji se život i rad može nesmetano promatrati.

Odjel velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike[uredi - уреди | uredi izvor]

U odjelu je do sada realiziran postav o Faustu Vrančiću i demonstracijski kabinet Nikole Tesle. Aleja skulptura velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike dio je tog odjela na otvorenom, u parku Muzeja.

Demonstracijski kabinet Nikole Tesle[uredi - уреди | uredi izvor]

Stalni postav Demonstracijskog kabineta, ukupne površine 260 m2, otvoren je 1976. godine prigodom obilježavanja 120. godišnjice Teslina rođenja. Njegova muzeološka koncepcija bila je specifična, jer su se u njemu izvodili pokusi s rekonstrukcijama najpoznatijih Teslinih izuma izrađenima prema originalnim Teslinim nacrtima i patentnim prijavama, u većini slučajeva metodama i materijalima iz vremena u kojem je živio. Izlošci su napravljeni u radionicama Muzeja. Stalni postav obnovljen je povodom obilježavanja godine Nikole Tesle (2006.) pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]

Koordinate: 45°48′14″N 15°57′53″E / 45.8037717803678°N 15.9647440910339°E / 45.8037717803678; 15.9647440910339