Historija Taranta

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Taras (grad))
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Historija Taranta datira od 8. vijeka pne. kada je bio osnovan kao grčka kolinija pod imenom Taras.

Grčki period[uredi | uredi kod]

Osnivanje i sjaj[uredi | uredi kod]

Drevna kovanica iz Taranta, s istoimenim herojem Tarasom koji jaše delfina.

Taranto su, prema antičkim izvorima, oko godine 707. pne. ili 706. pne. osnovali dorski doseljenici kao jedinu spartansku koloniju. Prema predaji, osnivači su bili partenijci - sinovi neudanih spartanskih žena i perijeka - koje je Sparta regrutirala u vojsku za vrijeme mesenijskih ratova, ali im je kasnije poništila roditeljske brakove i tako ih prisilila da napuste grad. Prema legendi, partenijski vođa Falant je otišao u Delfe u proročište pitati za savjet gdje otići, na što mu je rečeno da osnuje novi grad na mjestu gdje će "kiša liti iz vedra neba". Nakon niza neuspjelih pokušaja da otkrije to mjesto, Falant je zapao u očaj, a i njegova supruga, koja ga je pokušala utješiti, je zaplakala. Falant je tada shvatio da su "kiša" suze njegove supruge, te je na tom mjestu osnovao grad, nazvavši ga Taras.

Grad je ime dobio po Tarasu, sinu boga Posejdona i nimfe Satirion. Druge legende su govorile kako je Heraklo osnovao grad, a prema nekima i sam Taras. Tarenćani su kasnije Tarasu odali počast izdajući kovanice s njegovim likom.

Antički izvori, prije svega Herodot, navode kako je Taras na početku, poput svoje matice Sparte, bio monarhija. Vlast Tarenta je bila ograničena na obalni pojas, s obzirom da su u unutrašnjosti žestoki otpor pružala razna italska plemena. Godine 472. pne. je Tarent s Regijem sklopio sporazum o zajedničkoj obrani, ali je usprkos toga godine 466. pne. u bitci kod Kailije poražen što je, po Herodotu, navelo do najvećeg pokolja u tadašnjoj grčkoj historiji. Zbog velikog broja poginulih aristokrata je u samom Tarentu ojačala demokratska stranka te je prominjen poredak. Usprkos ideoloških razlika, Tarent je ostao vjeran svojoj aristokratskoj matici te u peloponeskom ratu sudjelovao na strani Sparte.

Tarent je s vremenom postao sve jači. Godine 423. pne. je sklopljen sporazum s Turijem, a potom osnovana kolonija Herakleja. Tarent je nastavio napredovati i postao najjači grad Velika Grčka|Velike Grčke. Snaga Tarenta je godine 367. pne. dovela do saveza Kartagine i Etruraca koji su je pokušali umanjiti. Tarent je vrhunac moći stekao pod Arhitom.

Ratovi protiv Rima[uredi | uredi kod]

Prvi sukobi[uredi | uredi kod]

Pirov rat[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Pirov rat
Najvažnije lokacije u ratovima protiv Rima

Drugi punski rat[uredi | uredi kod]

Kovanice iz perioda punske okupacije. Predstavljaju klasične tarentinske kovanice, ali napravljene po punskim standardima.

Rimska Republika i Carstvo[uredi | uredi kod]

Dio Tabule Peutiungeriane, rimske karte Carstva na kojoj se nalazi Tarent.

Bizanstka, langobardska, arapska i normanska era[uredi | uredi kod]

Bizantska i langobardska dominacija[uredi | uredi kod]

Arapska dominacija[uredi | uredi kod]

Druga bizantska vlast[uredi | uredi kod]

Normansko osvajanje[uredi | uredi kod]

Feudalna kneževina Taranto (1088-1465)[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Kneževina Taranto

Od Renesanse do Napoleona[uredi | uredi kod]

Od italijanskog ujedinjenja[uredi | uredi kod]

Pomorska baza Taranto koju je koristila Prva eskadra italijanske Kraljevske mornarice (1906).

Povezano[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]