Tamirij

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Tamirij (starogrčki: Θάμυρις) bio je, u grčkoj mitologiji, slavni pevač iz Trakije, sin pesnika Filamona i nimfe Argiope.[1]

Mitologija[uredi | uredi kod]

Tamirij je bio toliko drzak da se hvalio kako peva bolje i od samih Muza, a kad su ga ove pobedile u nadmetanju održanom u Doriju kraj Pila, kaznile su ga tako što su ga oslepile i oduzele mu glas.[2]

Prema kasnijem predanju, Tamirij se s Muzama pre nadmetanja dogovorio da će mu one, u slučaju njegove pobede, podariti ljubav, odnosno da ga, u slučaju njegova poraza, mogu kazniti po svojoj volji. Kad su Muze pobedili i oslepile ga, Tamirij je razbio liru i bacio je u reku, koja se od tada naziva Balira (Βαλύρα, od βάλλειν = odbaciti i λύρα = lira).[3][4] I nakon smrti Timarij u podzemnom svetu ispašta zbog svoje arogancije,[5] a Polignot ga je na knidskoj riznici u Delfia naslikao kako duge kose i brade sedi pokunjeno, dok mu se pored nogu nalazi odbačena lira sa slomljenim vratom i pokidanim žicama.[6]

Timarija je njegova majka Argiopa rodila i odgojila kad se već rastala od Filamona i preselila se Odrišanima u Trakiju.[4] Kao Timarijev otac spominje se i Endimionov otac Etlije, a kao majka jedna od Muza ― Erato ili Melpomena.[7]

Prema Diodoru Sicilijskom, Timarij je bio učenik čuvenog pevača Lina, koji je podučavao i Herakla i Orfeja.[8] Osim talentom za muziku, bio je obdaren i velikom lepotom, a pričalo se da je bio zaljubljen u Hijakinta i da je bio prvi muškarac koji je voleo muškarce.[4] Kasnije se pričalo da je Orfejeva majka Menipa bila Tamirijeva kći i da je slavni pevač Muzaj bio njegov sin.[9]

Sofokle je napisao tragediju Tamirij, koja nije sačuvana, a u kojoj je sam pisac tumačio ulogu nesrećnog pevača.[10] Priča o Tamirijevoj kazni u podzemnom svetu bila je obrađena u izgubljenom epu pod naslovom Minijada, koji se pripisivao Prodiku Fojekaninu.[5][11]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Schmitz, Leonhard (1867), „Thamyris”, Smith, William, Dictionary of Greek and Roman Biography and Mythology, 1, Boston, pp. 8 
  2. Homer, Ilijada, II, 594.
  3. Pausanija, Opis Helade, IV, 33, 3.
  4. 4,0 4,1 4,2 Pseudo-Apolodor, Biblioteka, I, 3, 3.
  5. 5,0 5,1 Pausanija, Opis Helade, IV, 33, 7.
  6. Pausanija, Opis Helade, X, 30, 8.
  7. Sholija uz Hesiodove Poslove i dane, I, 25.
  8. Diodor Sicilijski, Istorijska biblioteka, III, 67, 2.
  9. Jovan Ceces, Hilijade, I, 306.
  10. Srejović & Cermanović-Kuzmanović 1989, s.v. Tamirij
  11. Sir James George Frazer, Ed., Apollodorus, Library, napomena pod 2. uz I, 3, 3.

Literatura[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]