Talos

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Talos s krilima i naoružan kamenjem, srebrna drahma s Krete, Pariz

Talos (grč. Τάλως, Tálōs) u grčkoj mitologiji brončani je div s ljudskim tijelom i bikovom glavom koji je čuvao Kretu

Etimologija[uredi - уреди | uredi izvor]

U kretskom dijalektu talôs je bio ekvivalent grčkog hêlios = "sunce" (Helije), a Zeus je štovan kao Zeus Tallaios = "Sunčani Zeus".

Povezuje se i s Talajom, grebenom u Idi na Kreti.

Karakteristike[uredi - уреди | uredi izvor]

Talos je prikazivan kao brončani div. Na novčiću iz Festa prikazan je krilatim, a na grčkim i etruščanskim vazama i zrcalima nije. Izvan Krete prikazivan je pokorenim.

Mitologija[uredi - уреди | uredi izvor]

Uloga[uredi - уреди | uredi izvor]

Talos je opisivan kao dar, bilo Hefestov Minosu - iskovali su ga Kiklopi, bilo Zeusov dar Europi. Moguće je da je bio sin Kresa, personifikacije Krete.

Legenda o Talosu kazuje kako je on u svom brončanom tijelu imao jednu šupljinu, nešto poput vene od vrata do koljena. Ta je šupljina bila ispunjena čarobnom tečnošću pomoću koje se kretao. Imao je i brončani čavao između koljena i pete koji je sprečavao da ta tečnost iscuri. Ako bi ta tečnost iscurila, Talos bi postao samo beživotna hrpa bronce.

Talos je triput dnevno obilazio stjenovite obale otoka Krete, služeći kralju Minosu. Kad bi neki brod uplovio u otočnu luku, Talos bi ga zasuo gomilom stijena. U slučaju da bi se tkogod i izvukao od tog napada, Talos bi svoje tijelo užario do usijanja i pekao neprijatelje na svome tijelu.

Argonauti[uredi - уреди | uredi izvor]

Jazon je s Argonautima prilazio Kreti pošto su uzeli zlatno runo. Kao čuvar otoka, Talos je čuvao Kretu tako što je bacao velike stijene na njih i držao ih u zaljevu. Medeja je na nj bacila čaroliju[1] da bi ga smirila, a potom je maknula čavao i iskrvario je do smrti, a Argonauti su nastavili dalje. Druga inačica mita[2] govori da ga je Medeja začarala i pretvorila u smrtnika, a potom maknula čavao.

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. Apolonije: Argonautica
  2. Apolodor: Biblioteka

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]