Sztum
Sztum
| |
---|---|
Panorama grada na dva jetera | |
Koordinate: 53°55′N 19°21′E / 53.917°N 19.350°E | |
Država | ![]() |
Vojvodstvo | Pomeransko |
Grad sa pravom povjata | |
Gradska prava | 1416.[1] |
Vlast | |
- gradonačelnik | Leszek Jan Tabor |
Površina | |
- Ukupna | 4.590 km²[2] |
Stanovništvo (2019.) | |
- Grad | 9,870[2] |
- Gustoća | 2,150 stan. / km²[2] |
Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
Poštanski broj | 82-400[2] |
Pozivni broj | +48 55 |
Karta | |
Sztum (njemački: Stuhm) je grad od 9,870 stanovnika[2] na sjeveru Poljske u Pomeranskom vojvodstvu.
Geografske karakteristike[uredi | uredi kod]
Sztum leži u slivu Visle na prevlaci između Barlewickog i Sztumskog jezera, udaljen 14 km sjeverno od Malborka.
Historija[uredi | uredi kod]

Sztum je nikao još za rimskih vremena (tragovi kuća). Za srednjeg vijeka bio je utvrđeno naselje Starih Prusa, koje su 1236. zauzeli Teutonski vitezovi. Oni su između 1326.-36 podigli zamak, koji im je služio kao jedno od najvažnijih uporišta u Pomeraniji.[1]
Teutonci su Stuhmu dodjelili gradska prava 1416.[1] Nakon Trinaestgodišnjeg rata i sklapanja Mirovni sporazuma u Toruńu 1466. Stuhm je podpao pod Kraljevinu Poljsku. Od 1772. je dio Kraljevine Pruske u kojoj se nakon dolaska željeznice 1882., razvio kao industrijski gradić.[1]
Nakon Prvog svjetskog rata - 1920. održan je plebiscit u kom je većina odlučila za ostanak u Njemačkoj. Stuhm je tek nakon Drugog svjetskog rata, od 1945. postao dio Narodne Republike Poljske.[1]
Znamenitosti[uredi | uredi kod]
Najveće znamenitosti Sztuma su grada je zamak iz 14. vijeka (restauriran u 15. i 19. vijeku) i crkva sa početka 17. vijeka.[1]
Privreda[uredi | uredi kod]
Sztum je grad metalne, prehrambene i drvne industrije, poznat po velikom zatvoru.[1]
Pobratimski gradovi[uredi | uredi kod]
Sztum ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima;[3]