Szczecinek

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Szczecinek
Centralni trg sa vjećnicom
Centralni trg sa vjećnicom
Koordinate: 53°43′N 16°41′E / 53.717°N 16.683°E / 53.717; 16.683
Država  Poljska
Vojvodstvo Zapadnopomeransko
grad s pravom povjata
Osnivanje 1310.
Vlast
 - gradonačelnik Daniel Rak
Površina
 - Ukupna 48.48 km²[1]
Visina 135
Stanovništvo (2019.)
 - Grad 40,043[1]
 - Gustoća 826.0 stan. / km²[1]
Vremenska zona UTC+1 (UTC+2)
Poštanski broj 78-400, 78-401, 78-402, 78-403, 78-404, 78-410
Pozivni broj +48 94
Karta
Szczecinek na karti Poljske
Szczecinek
Szczecinek
Pozicija Szczecineka u Poljskoj

Szczecinek (njemački: Neustettin) je grad od 40,043 stanovnika[1] na sjeverozapadu Poljske u Zapadnopomeranskom vojvodstvu.

Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]

Szczecinek leži udaljen 150 km istočno od centra Szczecina. Grad se prostire između jezera Trzesiecko i Wielimie na sjeveroistoku, koja su povezana kanaliziranom rječicom Nizica dugom 2,3 km.

Historija[uredi - уреди | uredi kôd]

Szczecinek je izrastao iz zamka kog je početkom 14. vijeka podigao tadašnji pomeranijski vojvoda Vartislav IV, u tom močvarnom kraju radi odbrane Szczecina od Markgrofovije Brandenburg. Naselje se isprva zvalo Novi Szczecin, a kasnije Mali Szczecin iz tog je nastalo današnje ime Szczecinek (deminutiv).[2]

Od 1368. do 1390. bio je prijestolnica istoimenog vojvodstva Za vladavine vojvode Vartislava V (1368. - 1390.) bio je prijestolnica istoimenog vojvodstva. Nakon tog perioda njime vladaju razni pomeranijski vojvode, koji često mjenjaju strane između Teutonskog viteškog reda, Markgrofovije Brandenburg i Kraljevine Poljske, pa je često napadan i pljačkan[2]

Za vrijeme Tijekom Tridesetogodišnjeg rata okupirale su ga i opljačkale jedinice švedske i austrijske vojske. Nakon rata od 1653. grad je bio dio Markgrofovije Brandenburg, a od 1701. Kraljevine Pruske i od 1871. do 1945. Njemačkog Carstva (Weimarske Republike i Trećeg Reicha).

Kraj napoleonskih ratova donio je Szczecineku značajan ekononomski i investicijski procvat.[2]

Zahvaljujući reformama koje su u to vrijeme provedene u Kraljevini Pruskoj, i ukidanju kmetsva, broj stanovnika se povećao, od 1749 koliko ih je bilo 1812. do 4054 1843.[2] U međuratnom periodu Szczecinek je zahvaljujući željeznici postao popularna turistička destinacija. Za vrijeme Trećeg Reicha grad je postao snažan garnizon Wehrmachta sa dvije velike kasarne i dio sistema fortifikacija pomeranskog obrambenog bedema prema Crvenoj armiji. Crvena armija zauzela je grad 27. februara 1945. Nakon rata njemački stanovnici su protjerani a na njihovo mjesto doseljeni Poljaci iz pograničnih krajeva koje je anektirao SSSR.[2]

Pobratimski gradovi[uredi - уреди | uredi kôd]

Szczecinek ima ugovore o partnerstvu sa slijedećim gradovima;[3]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Poland: Zachodniopomorskie (engleski). City population. https://www.citypopulation.de/en/poland/zachodniopomorskie/. Pristupljeno 2.04. 2021. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 „Historia i zabytki” (poljski). Szczecinek. https://www.szczecinek.pl/pl/page/historia-i-zabytki. Pristupljeno 2.04. 2021. 
  3. „Miasta partnerskie” (poljski). Szczecinek. https://www.szczecinek.pl/pl/page/miasta-partnerskie. Pristupljeno 2.04. 2021. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]