Svibje
Svibje
| |
|---|---|
  Svibje Svibje na karti Hrvatske | |
| Regija | Sjeverozapadna Hrvatska |
| Županija | Zagrebačka županija |
| Općina/Grad | Rugvica |
| Najbliži (veći) grad | Dugo Selo |
| Površina | 1.93 km² |
| Nadmorska visina | 100 m |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.73 N |
| - z. d. | 16.23 E |
| Stanovništvo - - - - - - -(2001 / 2011 / 2021) | |
| - Ukupno | 443 |
| - Gustoća | 229.53 st./km² |
| - Broj domaćinstava | 117 |
| Pošta | 10361 Sesvetski Kraljevec |
| Pozivni broj | +385(0)1 |
| Autooznaka | ZG |
Svibje je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Zemljopis[uredi | uredi kod]
Administrativno je u sastavu općine Rugvica. Naselje se proteže na površini od 1,93 km². Smješteno je u Zagrebačkoj mikroregiji Središnje Hrvatske, udaljeno 5 km sjeverozapadno od Rugvice i 8 km jugozapadno od Dugog Sela. Prostire se uz križište cesta Ivanja Reka-Rugvica-Dugo Selo i Sesvetski Kraljevec-Trstenik Nartski. Pripada rimokatoličkoj župi Uznesenja Blažene Djevice Marije iz Savskog Narta, Dugoselski dekanat Zagrebačke nadbiskupije.
Stanovništvo[uredi | uredi kod]
Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. godine u Svibju žive 443 stanovnika i to u 117 kućanstava. Gustoća naseljenosti iznosi 229,53 st./km². Blizina Zagreba, Sesveta i Dugog Sela, odnosno povoljan smještaj i mogućnosti zapošljavanja pridonijeli su ubrzanom naseljavanju Svibja, posebice od 70-ih godina prošlog stoljeća. Od tada se stanovništvo povećalo za skoro 8 puta. U najvećem broju Hrvatima iz Bosne i Hercegovine , ali i ostalih dijelova Hrvatske.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2001.[1]
Povijest[uredi | uredi kod]
Svibje se prvi puta spominje 1333. godine. U Svibju žive potomci Vučića, vođe bune štibrenaca (17. stoljeće) protiv Kaptola. U selu su živjeli nekada čuveni paleri Kolčići (tesari koji su nekad ručno, uz pomoć sjekira planjkača ili širočki tesali planjke). Od 1850. godine do 1955. je u sastavu kotara Dugo Selo, a od tada do 1993. godine u sastavu je općine Dugo Selo. U sastavu općine Rugvica nalazi se od 1993. godine.
Gospodarstvo[uredi | uredi kod]
Gospodarska osnova je poljodjeljstvo, stočarsvo (ne značajno), građevinarstvo, trgovina, ugostiteljstvo i razni obrti.
Izvori[uredi | uredi kod]