Svesnost (budizam)

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Dio serije članaka na temu
Budizam

Lotus-buddha.svg

Historija budizma
Darmičke religije
Kronologija budizma
Budistički sabori

Temelji
Četiri plemenite istine
Plemeniti osmokraki put
Pet pouka
Nirvāna · Tri dragulja

Ključni termini
Tri oznake postojanja
Skandha · Kozmologija · Dharma
Samsara · Rebirth · Shunyata
Pratitya-samutpada · Karma

Vodeće ličnosti
Gautama Buddha
Nagarjuna · Dogen
Budini sljedbenici · Porodica

Praksa i postignuća
Buddhastvo · Bodhisattva
Četiri stadija prosvjetljenja
Paramiji · Meditacija · Laici

Budizam po regijama
Jugoistočna Azija · Istočna Azija
Tibet · Indija · Zapad

Budističke škole
Theravāda · Mahāyāna
Vajrayāna · Rane škole

Tekstovi
Pali kanon
Pali Sutte · Mahayana Sutre
Vinaya · Abhidhamma

Komparativne studije
Kultura · Popis tema
Dharma wheel.svg

Ova kutijica: pogledaj  razgovor  uredi

Svesnost ili pažnja (sanskrt: smṛti, pali: sati) je temeljni pojam budizma, i jedan od koraka na plemenitom putu koji vodi prestanku patnje.

Budizam nalaže neprekidnu svesnost o onome što se trenutno dešava u nama i oko nas. Vežbanje pažnje podrazumeva napor da um ne odluta ponesen nasumičnim mislima, sećanjima i maštanjima.[1]

Budisti uče da svako iskustvo pokreće želje, misli, sećanja, što predstavlja smetnje umu. Svesnost je kvalitet uma koja razume iskustvo i posmatra ga, da se pri tome ne upliće u njega, niti ga ocenjuje.[2]

Svrha vežbanja svesnosti je da jasno posmatramo telo, osećaje, um i predmete uma. Vremenom sve to počinjemo da vidimo kao pojave koje su bez suštine i prolazne, iz čega se rađa njihovo napuštanje i prestanak vezanosti.[2]

Svesnost igra ključnu ulogu i u poboljšanju mudrosti. Ukoliko je održimo u svakodnevnom životu, moguće je ostati neuzdrman i postići mir uma.[2]

Prema Budinom učenju, temelji svesnosti (satipatthana) su motrenje tela, osećaja, uma i pojava.

Etimologija[uredi - уреди | uredi izvor]

Sanskritska reč smrti i pali reč sati izvorno znači pamćenje, sećanje (slično srpskom seti se), ali u budističkom kontekstu označava neprekidno samopodsećanje da se zadržimo u sadašnjem trenutku i usredsredimo na njega.[1]

Za razliku od srpskohrvatskog jezika, gde se pažnja i sabranost koriste kao sinonimi, u budizmu termini pažnja (sati) i sabranost (samadi) imaju prilično specifična značenja i predstavljaju različite korake plemenitog puta.[3]

Dobrobiti svesnosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Budistička meditacija

Buda je govorio da pažnja donosi ogromne koristi, kako u meditaciji tako i u svakodnevnom životu.[2] Ona donosi najviše dobrobiti od svih unutrašnjih stanja:

Wikiquote „U pogledu unutrašnjih stanja, ne vidim nijedno drugo pojedinačno stanje koje, kao odgovarajuća pažnja, toliko donosi dobrobiti u vežbanju monahu koji još nije dostigao cilj, ali je na putu ka oslobađanju od okova.“

Prema Budinom učenju, pažnja je put ka besmrtnosti, a nepažnja put ka smrti:

Wikiquote „Pozorni nikad ne umiru. Ko pozoran nije, taj kao da je već mrtav.[4]
()

Buda je tvrdio da je utemeljenje pažnje direktan put ka oslobođenju:

Wikiquote „Postoji direktan put ka pročišćenju bića, prevladavanju žalosti i naricanja, nestanku bola i tuge, izbijanju na pravu stazu, dostizanju nirvane – a taj put su četiri temelja pažnje.[5]
()

Ko je neprekidno pozoran, ko sebe proverava dan i noć, i stremi nirvani, toga sve strasti napuštaju.[6]

Temelji svesnosti[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Satipatthana

Budin opis "utemeljenja pažnje" (sati-patthana) u kontemplaciji glasi:

Wikiquote „Otišavši u šumu, ili u podnožju stabla, ili u praznoj prostoriji, isposnik sjedi skrštenih stogu, u uspravnom položaju tijela, s pažnjom uspostavljenom pred sobom.[3]
()

Buda daje četiri osnovne tehnike za utemeljenje pažnje, odnosno motrenje tela, osećaja, uma i pojava:

Wikiquote „Koja su to četiri temelja pažnje? Kada monah boravi i kontemplira telo kao telo, marljiv, jasnim razumevanjem i sabran, odloživši sa strane čežnju i potištenost u odnosu na ovaj svet. Boravi on i kontemplira osećaje kao osećaje, marljiv, s jasnim razumevanjem i sabran, odloživši sa strane čežnju i potištenost u odnosu na ovaj svet. Boravi on i kontemplira um kao um, marljiv, s jasnim razumevanjem i sabran, odloživši sa strane čežnju i potištenost u odnosu na ovaj svet. Boravi on i kontemplira objekte uma kao objekte uma, marljiv, s jasnim razumevanjem i sabran, odloživši sa strane čežnju i potištenost u odnosu na ovaj svet.[5]
()

Prema Budinim rečima, ko god bude vežbao ova četiri temelja sabranosti tokom sedam godina, može očekivati jedan od ova dva rezultata: najviše znanje ovde i sada ili, ukoliko je još preostalo vezanosti, stanje ne-povratnika. Potom Buda kaže da se taj rezultat može dostići i za sedam dana.[7]

Svesnost tela[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Svesnost disanja

Svesnost tela (kāyānupassanā) obuhvata sabranost na dah, na položaje tela, na ono što trenutno radimo, na odbojne karakteristike tela, na četiri osnovna elementa i, na kraju, na leševe. Od svih tehnika, svesnost disanja ima fundamentalnu važnost. Buda je upravo ovu tehniku koristio kao glavno sredstvo postizanje budnosti.

Wikiquote „Monasi, jedna stvar kada je negovana i često praktikovana donosi veliki plod i korist. Koja je to stvar? Sabranost pažnje na dah.[8]

On sabranost na dah naziva „Tatagatino boravište”, jer ju je često praktikovao i posle probuđenja, boraveći u izolaciji, duboko u šumi.[9] Neke od tehnika su prilično brutalne, poput posmatranja tela u raspadanju:

Wikiquote „Gledajući telo jedan dan posle smrti, dva dana posle smrti ili tri dana posle smrti, naduto i pomodrelo, iz kojeg curi gnoj, bačeno na mesto za spaljivanje, monah tada to telo upoređuje sa svojim ovako: ‘Zaista, i ovo telo je isto po svojoj prirodi, i ono će postati ovakvo i tome ne može umaći’.[10]

Svesnost osećaja[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Osećaj (budizam)

Drugi temelj pažnje je svesnost osećaja (vedanānupassanā), koji mogu biti prijatni, bolni i ni prijatni ni bolni, a dalje se dele na niske (telesne) i uzvišene (duhovne).

Wikiquote „Kad oseti prijatan osećaj, monah zna: ‘Osećam prijatan osećaj’; kad oseti bolan osećaj, on zna: ‘Osećam bolan osećaj’; kad oseti ni bolan ni prijatan osećaj, on zna: ‘Osećam ni bolan ni prijatan osećaj’.[11]
(Buda)

Svesnost uma[uredi - уреди | uredi izvor]

Glavni članak: Um (budizam)

Treći temelj pažnje je svesnost uma (ćittānupassanā), i svih stanja koja u njemu nastaju i nestaju:

Wikiquote „Kada se u umu pojavi požuda, monah zna da je to požuda, a kada u umu nema požude, da je to um bez požude. Kada se u umu pojavi mržnja, on zna da je to mržnja, a kada u umu nema mržnje, da je to um bez mržnje. Kada se u umu pojavi obmana, zna da je to obmana, a kada u umu nema obmane, da je to um bez obmane. On poznaje zgrčen um kao zgrčen um, a rastresen um kao rastresen um. On poznaje ushićen um kao ushićen um, a neushićen um kao neushićen um. On poznaje nadmašiv um kao nadmašiv um, a nenadmašiv um kao nenadmašiv um.[12]
(Buda)

Svesnost pojava[uredi - уреди | uredi izvor]

Četvrti temelj pažnje je svesnost darmi (dhammānupassanā), što označava predmete uma, pojave ili fenomene iskustva.[9] Buda objašnjava da treba motriti predmete uma iz perspektive pet prepreka:

Wikiquote „A kako monah motri predmete uma kao predmete uma iz perspektive pet prepreka? Tako što, kada se u njemu javi čulna želja, monah razume: ‘U meni je čulna želja’, ili kada čulne želje nema, on razume: ‘U meni nema čulne želje’. On takođe razume kako se pojavljuje još nepostojeća čulna želja; on razume kako se postojeća čulna želja napušta; i on razume kako se napuštena čulna želja u budućnosti više ne pojavljuje.[13]
(Buda)

I tako dalje za svaku od pet prepreka. Potom se predmeti uma motre iz perspektive pet hrpa bića:

Wikiquote „A kako monah to motri predmete uma kao predmete uma iz perspektive pet hrpa? Tako što razumeva na ovaj način: ‘Ovakav je oblik, ovakav je nastanak oblika, ovakvo je nestajanje oblika; ovakav je osećaj, ovakav je nastanak osećaja, ovakvo je nestajanje osećaja; ovakav je opažaj, ovakav je nastanak opažaja, ovakvo je nestajanje opažaja; ovakvi su obrasci, ovakav je nastanak obrazaca, ovakvo je nestajanje obrazaca; ovakva je svest, ovakav je nastanak svesti, ovakvo je nestajanje svesti’.[14]
(Buda)

Potom se predmeti uma motre iz perspektive sedam elemenata probuđenja. A nakon toga iz perspektive četiri plemenite istine.[15]

Tumačenja[uredi - уреди | uredi izvor]

Čedomil Veljačić kao dobar opis problema pažnje navodi jedan Krišnamurtijev govor srednjoškolcima:

Wikiquote „Kad disciplinujete duh riječima: "Ne smijem gledati kroz prozor, ne smijem promatrati ljude koji dolaze, moram biti pažljiv iako bih želio da radim nešto drugo”, sve to stvara podvojenost koja je vrlo razorna, jer rasiplje duhovnu energiju. Ali ako slušate obuhvatno, tako da nema podvojenosti ni otpora u bilo kojem obliku, onda ćete opaziti da duh može posvetiti potpunu pažnju bilo čemu bez napora… Zato je vrlo važno imati dovoljno prostora u duhu. Ako duh nije prenatrpan, ako nije neprekidno zauzet, onda može da sluša i kako onaj pas laje, i zvuk željeznice koja prolazi preko mosta u daljini, a ipak da potpuno pažljivo prati šta kaže čovjek koji vam ovdje govori. Duh je živ, a ne umrtvljen.[3]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vidi još[uredi - уреди | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi - уреди | uredi izvor]