Supa
Supa[α 1] ili juha[α 2] tečno je jelo koje se spravlja prokuhavanjem sastojaka. Od sastojaka se u supu stavljaju najčešće meso, povrće, tjestenina i začini. Ona se obično servira kao predjelo.
Tradicionalno, supe se dijele na dvije velike grupe: bistre i krem-supe.
Gotove supe[uredi | uredi kod]
Razni proizvođači proizvode tzv. gotove supe, pakovane u kesice ili kompresovana pakovanja (tzv. "kocke") koje je dovoljno prokuhati u vodi i dobiti kompletnu supu. Tu spadaju goveđe, pileće i razne druge vrste supa, u zavisnosti od proizvođača.
Supe u prahu proizvode se na dva načina: napravi se supa prema recepturi s minimalnom količinom vode i iz nje se proizvede pire, koji se onda suši i pakuje u kesice ili se posebno proizvedu svi dehidrirani sastojci supe, koji se pomiješaju prema recepturi i zapakuju; za pakovanje služe kesice napravljene od ekstrudiranog polietilena na aluminijskoj foliji ili plastificiranog čvrstog papira; kesice sa smjesom se vakumiraju, napune inertnim plinom i hermetiziraju; radi poboljšanja okusa, neki proizvođači smjesi dodaju limunsku kiselinu, a neki za sprečavanje oksidacije dodaju konzervanse.
Povijest[uredi | uredi kod]
Juha je tijekom povijesti bila različitih značenja kao primjerice hrana siromašnijih ljudi, kao zajutrak, ili kao toplo predjelo kod klasičnih obroka.
Vrste juha[uredi | uredi kod]
Bistre juhe[uredi | uredi kod]
Za poboljšanje ukusa ili za povećanje hranidbene vrijednosti juhama se dodaju prilozi ili garniture s čime se juhama ne mijenja naziv već ga prilog samo nadopunjuje. Kao prilozi mogu se dodati povrće, tjestenina (npr. riblja bistra juha s rezancima), jaja, meso (razne mesne okruglice). Gariniture se za bistre juhe pripremaju prema utvrđenim recepturama od jedne ili više namirnica, a pridodavanjem garniture u juhu, juha dobiva naziv po toj garnituri.[1] Riblje se juhe pripremaju uobičajeno na dva načina ovisno o vrsti ribe (riblja juha od krupne bijele ribe i riblja juha od sitne bijele ribe).
- obična bistra juha (bouillon)
- krepka juha (consomme)
- pojačana krepka juha (consomme duble)
- specijalna pojačana krepka juha
Guste juhe[uredi | uredi kod]
- velute ili sluzave juhe
- ragu juhe
- kašaste juhe
- krem juhe
- narodne juhe
- gulaš juhe[1]
Egzotične juhe[uredi | uredi kod]
Juhe koje nisu uobičajene u hrvatskim krajevima.
- juha od kornjače
- juha od klokanova repa[1]
- juha od bambusovih mladica
Posluživanje juhe[uredi | uredi kod]
Juha se u pravilu poslužuje kao drugo jelo nakon hladnog predjela, ako njega nema, onda se poslužuje kao prva. Poslužuje se vruća. Hladne se juha poslužuju ohlađene npr. hladna juha od krastavaca s jogurtom ili gazpacho - španjolska hladna juha s povrćem.
Mogu se poslužiti na nekoliko načina:
- u metalnoj šalici
- u dubokom tanjuru
- u šalici za konzumiranje
- u zdjelici za konzumiranje
- u šalici za posluživanje juha
- u jušniku[1]
- u kruhu (zagorska juha u kruhu) ili drugim jestivim "zdjelicama" od tijesta
Također pogledajte[uredi | uredi kod]
Napomene[uredi | uredi kod]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 http://www.vus.hr/Nastavni%20materijali/Tehnologija%20hrane/Tehnologija%2005/9.%20Juhe.pdf Arhivirano 2010-06-01 na Wayback Machine-u (pristupljeno 20. kolovoza 2012.)
Literatura[uredi | uredi kod]
- Fernandez-Armesto, Felipe. Near a Thousand Tables: A History of Food (2002). New York: Free Press ISBN 0-7432-2644-5
- Larousse Gastronomique, Jennifer Harvey Lang, ed. American Edition (1988). New York: Crown Publishers ISBN 0-609-60971-8
- Morton, Mark. Cupboard Love: A Dictionary of Culinary Curiosities (2004). Toronto: Insomniac Press ISBN 1-894663-66-7
- Victoria R. Rumble (2009). Soup Through the Ages. McFarland. ISBN 9780786439614.
- Arlette Sirot: Der Suppengourmet. Kulinarische Entdeckungen rund um die Suppe. Collection Rolf Heyne, München 2002, ISBN 3-89910-145-6