Coordinates: 5°55′00″S 105°53′00″E / 5.916667°S 105.883333°E / -5.916667; 105.883333

Sundski prolaz

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Sundski moreuz)
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Sundski prolaz
Selat Sunda
Geografski položaj
Koordinate 5°55′00″S 105°53′00″E / 5.916667°S 105.883333°E / -5.916667; 105.8833335°55′00″S 105°53′00″E / 5.916667°S 105.883333°E / -5.916667; 105.883333
Lokacija Jugoistočna Azija
Spaja Indijski okean i Javansko more
Razdvaja Sumatru i Javu
Države  Indonezija
Fizičke karakteristike
Dužina 130 km
Širina 24 km
Najveća dubina 20 m
Geografske karakteristike
Ostrva Krakatau
Sundski prolaz na mapi Indonezije
Sundski prolaz

Sundski moreuz (id. Selat Sunda), poznat i kao Sundski prolaz, relativno je plitki moreuz koji razdvaja indonežanska ostrva Sumatru na severu od Jave na jugu, a spaja Indijski okean na zapadu i Javansko more na istoku. U moreuzu se nalaze brojna vulkanska ostrva od kojih je svakako najpoznatije ostrvo Krakatau koje je 1883. bilo poprište najsnažnije vulkanske erupcije u modernoj istoriji.

Moreuz je dobio ime po Sundanskim plemenima koja čine izvorno stanovništvo Zapadne Jave.

U moreuzu se 1. marta 1942. desila velika pomorska bitka između mornarice SAD i Australije sa jedne i japanskih bojnih brodova predvođenih admiralom Kenzaburo Harom.[1][2]

Geografija[uredi | uredi kod]

Krakatau je najpoznatije ostrvo u moreuzu

Sundski moreuz spaja Indijski okean na zapadu sa Javanski morem na istoku. Moreuz se pruža u pravcu severoistok-jugozapad i u tom pravcu se sužava u vidu levka. Najjuža tačka je na ulazu iz Javanskog mora između rta Tua na Sumatri i rta Pudžat na Javi. Dubina vode takođe opada idući ka istoku, tako da na krajnjem istočnom delu iznosi svega 20 metara.

U plićim delovima česti su peščani i koralni sprudovi, a plimski talasi imaju veliku snagu. Duž javanske obale nalaze se i brojne manje naftne platforme.

Unutar moreuza se nalaze brojna manja ostrva, od kojih je većina vulkanskog porekla. Najveća ostrva su Sangjang, Sebesi, Sebuku, Panajtan. Svakako najpoznatije od njih je ostrvo Krakatau koje je 1883. bilo poprište najjače vulkanske erupcije u modernoj istoriji. Cunami koji je izazvan erupcijom te ogromni oblak pepela koji je izbio iz vulkana u potpunosti je promenio topografiju moreuza i okolnih obala. Na okolnim teritorijama površine 1,1 milion km² oko vulkana nagomilano je između 18 i 21 km³ ignimbrita. Neka od područja koja su opustošena nikada se nisu oporavila i dan danas su nenaseljena.

Iako je ovaj moreuz vekovima bio važna trgovačka ruta (posebno u periodu najintenzivnije trgovine začinima koju je vodila Holandska istočnoindijska kompanija od 1602. do 1799. na Molučkim ostrvima) trgovina u njemu je danas dosta otežana, posebno za brodove sa većim gazom. Većina brodova danas koristi alternativne pravce, posebno Malajski moreuz.

Sundski most[uredi | uredi kod]

Tokom šezdesetih godina prošlog veka po prvi put se javila ideja o premošćavanju Sundskog moreuza i spajanju Jave sa Sumatrom. Ideja je zbog nedostatka finansijskih sredstava ubrzo napuštena, ali je ponovo dospela u žižu interesovanja tokom devedesetih godina. Konkretan plan budućeg mosta sačinjen je u oktobru 2007, a prema projektnom planu trebalo bi da most ima dužinu od 28 kilometara sa visinom od 70 metara iznad nivoa mora. Most će da se oslanja na stubove čiji razmak ne bi trebalo da bude veći od 3 kilometra. Početak radova očekuje se tokom 2014. godine uz uslov da se obezbede neophodna finansijska sredstva od oko 10 milijardi američkih dolara.[3]

Vidi još[uredi | uredi kod]

Reference[uredi | uredi kod]

  1. L, Klemen (1999-2000). "Rear-Admiral Kenzaburo Hara". Forgotten Campaign: The Dutch East Indies Campaign 1941-1942.
  2. Visser, Jan (1999-2000). "The Sunda Strait Battle". Arhivirano 2014-12-03 na Wayback Machine-u Forgotten Campaign: The Dutch East Indies Campaign 1941-1942.
  3. Forbes, Mark (5. 10. 2007.). „Bridge plan to link Java and Sumatra”. The Age (Melbourne).