Sulejman ibn Kutalmiš

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Süleyman Şah Kutalmışoğlu (srpskohrvatski: Sulejman Šah Kutalmšolu; arapski: سليمان بن قتلمش‎, Sulayman bin Kutalmish; ? - 1086) bio je turski vođa iz Seldžučke dinastije koji je 1077. osnovao nezavisnu državu u Anadoliji poznatu kao Rumski (Rimski) Sultanat i njome vladao do smrti.

Otac mu je bio Kutalmiš, turski poglavica koji se bez uspjeha borio protiv Alp Arslana za prijestolje Velikog Seldžučkog Carstva. Nakon očeve smrti 1064. se zajedno sa tri brata i turkmenskim sljedbenicima sklonio preko Gorja Taurus. Sulejman je jedini preživio Alp Arslanove napade i konsolidirao područje pod svojom vlašću u državu.

Postao je dovoljno snažan da intervenira u bizantske građanske ratove; car Mihajlo VII Duka ga je 1078. prvo pozvao da mu pomogne protiv uzurpatora Nikifora III Botanijata, ali je on stao na Nikiforovu stranu i pomogao mu preuzeti prijestolje. U znak zahvalnosti je dobio zemlju za naseljavanje na istočnoj strani Bospora. Nešto kasnije mu je uzurpator Nikifor Melisen omogućio da zauzme Nikeju čime je ozbiljno uzdrmana bizantska vlast nad Malom Azijom. Suljeman se potom okrenuo jugu, ali je 1086. ubijen kraj Antiohije u sukobu sa Tutušom I, seldžučkim vladarom Sirije. Njegov sin Kilidž Arslan I je tada bio zarobljen i odveden kao taoc u Isfahan, ali se kasnije vratio i preuzeo vlast.

Prethodi:
Kutalmish
Sultan Rûma
1077–1086
Slijedi:
Kilij Arslan I