Sudetska kriza

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Sudetska kriza (njemački: Sudetenkrise), također i Kriza sudetskih Nijemaca, je teritorijalni spor do koga je 1938. godine došlo između nacističke Njemačke na jednoj, i Čehoslovačke na drugoj strani, pri čemu je Njemačka nastojala ishoditi aneksiju odnosno prepuštanje Sudetskih oblasti Čehoslovačke (u današnjoj Ćeškoj) gdje je živjelo pretežno njemačko stanovništvo, odnosno Sudetski Nijemci. Povod za izbijanje krize bilo je navodno ugnjetavanje njemačke manjine od strane čehoslovačkih vlasti; većina Sudetskih Nijemaca je podržavala Sudetskonjemačku stranku koja je pod vodstvom Konrada Henleina preuzela nacističku ideologiju, odnosno postala bliska vladajućoj nacističkoj stranci u Njemačkoj i njenom vođi Adolf Hitleru, te otvoreno zagovaralo otcjepljenje Sudeta od Čehoslovačke i njihovo pripajanje Reichu. Ta su nastojanja bila usklađena sa Hitlerovom politikom, temeljenom na velikonjemačkom konceptu odnosno okupljanja svih područja sa njemačkim stanovništvom u jednu državu, te širenju njemačkog "životnog prostora" na istok. Dodatni poticaj je bilo Anschluss kojim je u martu 1938. Reichu pripojena Austrija, a što je Hitler nastojao opravdati, kao u slučaju Sudeta, kao primjenu prava naroda na samoopredjeljenje. Iako se Čehoslovačka nalazila u teškom položaju, okružena ne samo Njemačkom, nego i Mađarskom i Poljskom koje su također imale iredentistička prisizanja na njenu teritoriju, odbila je njemačke zahtjeve, uzdajući se u pomoć Francuske i SSSR-a sa kojima je imala formalne sporazume o savezništvu. Na to je Hitler reagirao pripremama za oružanu invaziju do koje na kraju ipak nije došlo, prije svega zahvaljujući nesklonosti britanske vlade na čelu sa Neville Chamberlainom, kojom su dominirali zagovornici politike appeasementa ("popuštanja"), da radi relativno beznačajnih teritorija u Centralnoj Evropi riskira izbijanje još jednog svjetskog rata. Krajem septembra 1938. je u Münchenu održana diplomatska konferencija na kojoj je sklopljen Münchenski sporazum kojim su Britanija i Francuska pristale na sve njemačke zahtjeve, a potom je na njih, ostavši bez saveznika, bila prisiljena pristati i Čehoslovačka. Čehoslovačke vlasti su napustile Sudete do 24. novembra, te je u njima uspostavljena njemačka vlast. Krnja Čehoslovačka se, međutim, nije dugo održala - odmah je započelo njeno komadanje, koje je okončano 15. marta proglašenjem nezavisnosti Slovačke i njemačkom okupacijom Češke gdje je uspostavljen Češko-Moravski Protektorat.

Vanjske veze[uredi | uredi kod]