Strossmayerova galerija starih majstora

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Strossmayerova galerija starih majstora
Croatian Academy of Science and Arts.JPG
Osnovan 9. novembar 1884.
Lokacija Trg Nikole Šubića Zrinskog 11, Zagreb
Tip muzeja slike, skulpture
Izlošci 4000 (256) u stalnom postavu
Direktor Đuro Vanđura
Galerija starih majstora

Strossmayerova galerija starih majstora, zove se po svom osnivaču biskupu Josipu Juraju Strossmayeru. Galerija se nalazi u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, na Zrinjevcu

Historija galerije[uredi - уреди | uredi izvor]

Biskup Strossmayer uvidio je da će njegov projekt izgradnje Zagreba kao nove Atene južnoslavenskih prostora, ostati manjkav ako neće imati jednu ozbiljnu galeriju starih majstora.

Kako je i inače bio i dotada strastveni kolekcionar slika i umjetnina, osobito je cijenio talijansko renesansno slikarstvo 15. vijeka, zbog tog je slao brojne emisare po Italiji, koji su kupovali u njegovo ime sve što se kupiti dalo. Od njegove odluke o osnivanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1860., kad je prvoj Banskoj konferenciji uputio pismenu darovnicu i dao novčani prilog od 50.000 forinti za osnutak akademije[1] , do odluke da svoju cjelokupnu zbirku od 284 djela preda kao donaciju nije dugo prošlo - 1868. darovao je zbirku novoosnovanoj Akademiji.[1] Strossmayer se i osobno angažirao na izgradnji akademijine neorenesansne palače u Zagrebu, kao projektanta odabrao je bečkoga arhitekta Friedricha Schmidta[1], koji je već bio angažiran na dovršetku Đakovačke katedrale od 1970.

Palača Akademije i galerija otvorene su 9. novembra 1884. godine[1] s fundusom od 256 umjetničkih djela. J. J. Strossmayer do kraja svog života 1905. upotpunjavao je svoju zbirku. Uz njega, pojavili su se i drugi donatori, koji su Galeriji poklanjali - pojedina djela, ali i čitave zbirke, tako da je cjelokupni inventar od početnih 284 djela narastao još za njegova života na 714 djela.[1]

Galerija danas[uredi - уреди | uredi izvor]

Galerija je kroz protekla razdoblja svog postojanja rasla i obogaćivana daljim otkupima i novim donacijama tako da danas broji više od 4.000 djela[1], od kojih je 256 djela izloženo u stalnoj zbirci, a ostala djela su pohranjena u depoima i ostalim muzejima.

Galerija ima više zbirki, od kojih se osobito ističu zbirka; Ružić, Etienne de Piennes, Mimara i Baloković.

Današnja Strossmayerova galerija je sjajan pregled evropske umjetnosti od 14. do 19. vijeka. Strossmayerova galerija - nije osobito velika, ali se u evropskim stručnim krugovima posebno ističe zbog svog posjedovanja - malih majstora talijanske renesanse, i ponekog velikog imena poput: Beata Angelica, Vittorea Carpaccia, Andrea Schiavoneja, Jacopa Palma il Giovaneja, Federika Benkovića, El Greca, majstora slike Virgo inter virgines, Joachima Pateniera, Jana Wellensza de Cocka, Jacoba van Ruisdaela i Jean-Antoinea Grosa.

Strossmayerova galerija starih majstora smještena je u deset dvorana na posljednjem katu Akademije. Postav je podijeljen u tri veće skupine - u prvih šest dvorana predstavljene su kronološkim redom talijanske slikarske škole, u daljnje tri majstori sjeverne Evrope - Nijemci, Flamanci, Nizozemci, a posljednja, deseta dvorana, je namjenjena francuskom slikarstvu.

U ovom bogatom opusu galerija ima i domaće autore, riječ je o slikarima zvanima Schiavoni (to je bio stari talijanski naziv za ljude sa istočne obale Jadrana, od riječi schiavo što znači slaven), njih je bilo osobito puno u Mletačkoj republici u kojoj su ostavili značajnog traga.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske poveznice[uredi - уреди | uredi izvor]