Strešak

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Strešak
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Pčinjski
Grad Vranje
Gradska opština Vranje
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 119
Geografija
Koordinate 42°42′03″N 21°54′49″E / 42.7008°N 21.9136°E / 42.7008; 21.9136
Nadmorska visina 813 m
Strešak na mapi Srbije
Strešak
Strešak
Strešak (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 17507
Pozivni broj 017
Registarska oznaka VR


Koordinate: 42° 42′ 03" SGŠ, 21° 54′ 49" IGD
Strešak je naselje u Poljanici, grad Vranje u Pčinjskom okrugu u Srbiji. Zauzima krajnji istočni deo Poljanice, između Kruševe Glave na istoku, Urmanice na jugu i Gradnje na zapadu. Na istoku je Solačka Sena iz opštine Vladičin Han, od koje je Strešak odeljen vododelnicom reke Veternice i Južne Morave. Od centra Vlasa udaljeno je oko 5 km. Prema popisu iz 2002. bilo je 119 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 174 stanovnika).

Položaj i istorija[uredi | uredi kod]

Selo je razmešteno u izvorišnom delu potoka Staničić, leve pritoka Krušoglavskog potoka. Nema dobrih prilaznih puteva. U selo se može stići iz Vlasa preko Gradnje, najlakše traktorom ili terenskim vozilom. Po suvom vremenu prilaz je moguć iz pravca Vladičinog Hana, preko sela Jagnjilo. Iznad samoga sela, po navedenoj vododelnici, u Tursko vreme prolazio je put od Leskovca do Vranja. Dok je Poljanica bila administrativno vezana za Vladičin Han, pa i u doba Turaka, dok su putevi prolazili neposredno pored sela, Strešak je, slično kao Kruševa Glava, Urmanica pa i Gradnja, bio u povoljnijem položaju u odnosu na ostala sela Poljanice.

Stanovnici Poljanice smatrali su Strešak za najstarije selo u ovom kraju. U početku je bilo zbijenog tipa na mestu starog selišta, kod Stojninog kladanca, a kasnije su se žitenji raselili na današnje lokacije, tako da je selo sada razbijenog tipa. Sastoji se od dve mahale: Gornju (Stejine njive, Civin rid, Preklade, Jančine buke) i Donju (Lug, Vlaške kruške). Najstarije porodice su Petkovci, Cedilarci, Keserci, Prodanovci, Kovačevci, Deda Pavlovi, Solivodici, Nikolinci, Ranutovčani, Coninci. Neki su starosedeoci, drugi su doseljeni iz Gradnje, a treći sa Kosova iz okoline Vranja i Vladičinog Hana.

U selu, u Lugu, postoji crkvište gde se kopanjem nalaze ostaci cigli. Iznad sela, kao i iznad Kruševe Glave, postoje vrtačasta udubljenja koja su, po predanju, ostaci rudnika, majdana (seljani su ga zvali „rupnik“ pa su se zato i Strečani nazivali „rupnici"). Poznatiji izvori su Zmijevac, Vlaški kladanac, Sredorek, Gadžura, Bina livada, Tupan, Bogdanovce.

Stanovništvo se je bavilo poljoprivredom, pogotovo ratarstvom, stočarstvom i voćarstvom. U selu nema mnogo šuma, tek po neki zabran u blizini kuća, ali im je bogata bukova šuma sa Kukavice bila lako dostupna, ranije i sada. Krajem 20. veka počelo je iseljavanje stanovništva tako da je sada selo skoro potpuno ispražnjeno.

Seoska slava (krste, litije) je Spasovdan.

Demografija[uredi | uredi kod]

U naselju Strešak živi 115 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 61,5 godina (58,8 kod muškaraca i 63,9 kod žena). U naselju ima 55 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,16.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 420 [1]
1953. 436
1961. 463
1971. 400
1981. 296
1991. 174 173
2002. 126 119
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
118 99.15%
Rumuni
  
1 0.84%
nepoznato
  
0 0.0%


Reference[uredi | uredi kod]

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Rista T. Nikolić, Poljanica i Klisura, izdanje 1905. godine, strana 199. (Srpski etnografski zbornik, Beograd, knjiga IV, Srpska kraljevska akademija).

Spoljašnje veze[uredi | uredi kod]