Stolar

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Stolar
Ilustracija stolarske radnje iz 19. vijeka
Ilustracija stolarske radnje iz 19. vijeka

Stolar (od praslavenskog stol[1]) ili sve rijeđe tišler (od njemačkog: tischler, od tish - stol[2]) je zanimanje koje se obradom i izradom predmeta od drva.

Sadržaj/Садржај

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Stolari obrađujući drvo proizvode namještaj, građevinsku stolariju, oplate, obloge i razne upotrebne predmete. Na temelju tehničko-tehnološke dokumentacije (nacrta i opisa) ili šablona izabiru materijale, alate i mašine sa kojima mogu obaviti zadani posao. Na predmetima koje obrađuju, a to su najčešće ploče, daske ili letve, najprije vrše mjerenje]] i skiciranje (zacrtavanje), a zatim to oblikuju, tako da pile, blanjaju, bruse, buše, glodaju i dube.[3]

Kako najčešće izrađuju predmete iz više dijelova, nakon njihove obrade moraju ih pripasati i spajiti. To obavljaju ljepilima, čavlima, vijcima i raznim vrstama okova.[3]

Zavisno od poslova koje obavljaju, mjestu rada i konačnom proizvodu, razlikuju se;

Stolari koji rade kao samostalne zanatlije ponekad sami izrađuju tehničku dokumentaciju, troškovnike i određuju cijene svojih proizvoda. Pored tog što izrađuju predmete od drva, većina stolara bavi se i popravcima i zamjenom istrošenih dijelova stolarije.[3]

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Najstariji primjeri stolarskog umjeća stari su više od 5000 godina, pronađeni u grobnici kralja Semerketa iz Prve dinastije Drevnog Egipta. I brojni faraoni pokopani su sa fino obrađenim stolarskim predmetima.[4]

Prema nekim naučnicima Drevni Egipćani su izmislili prvo zaštitno sredstvo (nešto poput laka), kojim su premazivali svoju stolariju, iako se ni danas ne zna za njegov sastav.[4]

Egipćani su koristili razne alate; sjekire, pile, dlijeta i bušilice, a razne komade spajali su perom i utorom, a od Novog kraljevstva 1570. - 1069. pne. počeli su koristiti i životinjska ljepila.[4]

U Drevnoj Kini stolarsko umjeće počelo je oko 750. pne..[4]

Arheolozi su u frigijskom Gordiumu pronašli neobično fino izrađene komade namještaja iz oko 800. pne. sa inkrustacijama od slonovače i metala.[4]

Rimljani su izrađivali namještaj visoke kvalitete, a poznavali su gotovo sve alate današnjice, to je otkriveno u Pompejima gdje su arheolozi iskopali stolarsku radionicu zatrpanu erupcijom vulkana 79.[4]

Za ranog srednjeg vijeka to znanje je poprilično nazadovalo, ali se počelo obnavljati od 11. vijeka naovamo.

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

  1. "Stol" (hrvatski). Hrvatski jezični portal. http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d1thWhY%3D&keyword=stolar. pristupljeno 10. 02. 2017. 
  2. "tišler" (hrvatski). Hrvatski jezični portal. http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=f19nXBh7&keyword=ti%C5%A1ler. pristupljeno 10. 02. 2017. 
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 "Stolari" (hrvatski). Vodič kroz zanimanja. http://mrav.ffzg.hr/zanimanja/book/part2/node2802.htm. pristupljeno 10. 02. 2017. 
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 "What Do You Know about the History of Woodworking?" (engleski). Wagner Meters. https://www.wagnermeters.com/woodworking-history/. pristupljeno 10. 02. 2016. 

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]