Stela iz Davatija

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Stela iz Davatija

Stela iz Davatija (gruz. დავათის სტელა ) vapnenačka je stela u obliku križa, s reljefom, koji prijakazuje Blaženu Djevicu Mariju i arkanđele Mihaela i Gabrijela, s jednim od najranijih natpisa na gruzijskom pismu Asomtavruli.[1] Gornji dio stele, koji bi trebao predstavljati Uznesenje Gospodinovo, slomljen je i izgubljen.[2] Potječe iz 4. do 5. stoljeća. Stela je otkrivena 1985. godine u maloj crkvi Majke Božje u planinskom selu Davati, općina Dušeti,[3] u istočnoj Gruziji. Čuva se u Nacionalnom muzeju Gruzije.

Stojeći lik Djevice Marije predstavlja jedinstveni ikonografski tip Majke Božje koji potječe od najstarijeg "hodigitrijskog tipa". Uz likove Djevice i Djeteta Isusa nalaze se "sažeti" natpisi; "Sveta Marija" i "Isus Krist". Stele ili kameni križevi kultni su spomenici isklesani od kamena koji su bili tipični za ranokršćansko razdoblje u Gruziji (oko 300. -750. pr. Kr.). Mnoge od ovih stela preživjele su jer su ponovno korištene kao građevinski materijal za crkve podignute u srednjem vijeku i ranom novom vijeku.

Pretpostavke[uredi - уреди | uredi kôd]

Gruzijski znanstvenik Ramin Ramišvili pretpostavlja da kombinacija slova ႩႲႽ odgovara broju 5320 (5000 + 300 + 20, tj. Ⴉ [k] + Ⴒ [t] + Ⴝ [č]), koji prema gruzijskim brojevima može označavati: godine 284. pr. Kr., navodni datum nastanka prvog gruzijskog pisma.[4]

Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]

  1. Machabeli, str. 120.
  2. Machabeli, str. 11.
  3. Abramishvili, G & Aleksidze, Z. (1990.), "A national motif in the iconographic programme depicted on the Davati Stela". Le Muséon, Vol. 103. # 3-4: 283-292.
  4. Abramishvili, G; Aleksidze, Z (2012.). „დავათის სტელა [Davati stele”] (gruzijski). ენციკლოპედია „საქართველო", ტ. II. Georgian National Academy of Sciences. str. 258–259. ISBN 978-99928-20-27-8. http://science.org.ge/encyclopedia/index.php/დავათის_სტელა. [mrtav link]

Literatura[uredi - уреди | uredi kôd]

  • Machabeli, K. (2008.) Early Medieval Georgian Stone Crosses, Ministarstvo kulture i sporta Gruzije, Chubinashvili National Research Centre for History of Georgian Art and Monument Protection, ISBN 978-9941-0-2109-1