Stefan Berislavić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Stevan Berislavić
Datum rođenja 1510
Datum smrti 1536
Period 15201526 (1536).
Poreklo
Otac Ivaniš Berislavić
Majka Jelena Jakšić
Porodica

Stevan Berislavić (1510[1]1536[2]) je bio srpski despot, sin Ivaniša Berislavića († 1514) i Jelene, rođene Jakšić. Jelena je bila udata za poslednjeg srpskog despota iz roda Brankovića, Jovana Brankovića i nasledila titulu jer nisu imali sinova.

Kad mu je umro otac, Stevan je imao manje od deset godina, tako da mu je titula despota priznata tek 1520. Nakon turskog osvajanja Beograda i njihovog haranja po Sremu 1521, krajem te ili početkom 1522. Stefan je bio kratko u opustošenom Kupiniku, da bi zatim otišao u očev Brod.

Posle poraza Ugara na Mohaču 1526, Stefan je imao izvesnih uspeha u Sremu nakon povlačenja glavne turske vojske. Nakon pogibije kralja Ludviga II u Ugarskoj su postojale dve struje: jednu je predvodio kralj Ferdinand Habzburški a drugu, "patriotsku", erdeljski vojvoda Ivan Zapolja. Ferdinand je 1527. pridobio Stevana: ozvaničio mu je Vukovar i Borovo, te Mitrovicu i Radince ako ih osvoji od Turaka[2]. Zapolja će zbog ovoga imenovati Radiča Božića za despota (umro već sledeće godine). Berislavić i drugi pro-Ferdinandovi velikaši na granici će se naći pod velikim pritiskom i Zapolje i njegovih turskih saveznika. Tako Ugarska komora javlja iz Budima 10. marta 1529. Ferdinandu, između ostalog,: "Despot (srbski) jadikuje u svome pismu, da mora sa svojima od gladi umrijeti; poznato je. da tako njega kao i njegove Turci i Ivanovci (Zapoljevci) salijetaju, neka se odmetnu."[3]. Berislavić u to vreme napušta Bač i Feleđhaz, koji odmah zauzimaju Turci, zbog čega kralj Ferdinand 22. marta izdaje naredbu za hapšenje njega i njegove majke[2].

Ali već sledećeg leta, u vreme prvog Sulejmanovog pohoda na Beč, Stevan beži iz zatvora i pridružuje se sultanu, koji mu vraća posede[2]. U kasnijem periodu sarađuje sa Turcima u haranju Slavonijom, ali povremeno pokušava i da se približi Ferdinandu. Iz neutvrđenog razloga bosanski sandžak Husrev-beg je krenuo na njega i ubio ga 1536[2], nakon čega je sa beogradskim sandžakom osvojio požešku županiju.

U Ugarskoj će još Pavle Bakić nakratko nositi titulu despota (1537).

Reference[uredi | uredi kod]

  1. Međutim, Ćorović kaže o despotici Jeleni: "Ona je vladala u ime svog maloletnog sina Stevana, kome je na dan očeve smrti moglo biti deset godina" (Srpska despotovina u Sremu, rastko.rs)
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Vladimir Ćorović, Srbi pod tuđom vlašću, rastko.rs
  3. Klaić, 87