Stećci i nišani u Kreševu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Stećci i nišani u Kreševu su veća skupina srednjovjekovnih nekropola sa stećcima i nekropolama sa starim muslimanskim nišanima, koje je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine 22. septembra 2020. godine, pod nazivom - serijsko dobro – srednjovjekovne nekropole sa stećcima i starim muslimanskim nišanima na području Kreševa proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Ova dobra imaju visoku vrijednost za zajednicu kroz ontološku, simboličku, tradicionalnu vrijednost, te vezanost za rituale sahranjivanja[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Amir Pašić, Goran Milojević i Radoje Vidović (predsjedavajući).

Serijsko dobro je svjedočanstvo o dugom kontinuitetu života i naseljenosti na području Kreševa na kojem su od ranije evidentirana 42 lokaliteta na kojima su se nalazili srednjovjekovni nadgrobnici stećci. Prilikom pripremanja ove odluke, evidenitrano je da su se stećci sačuvali na 28 lokaliteta sa ukupnim brojem od 318 primjeraka. Osim stećaka, ovom odlukom obuhvaćen je 1 zavjetni grob, te 5 lokaliteta sa 46 starijih muslimanskih nišana. Stećci se datiraju u period od XII do kraja XV i početak XVI stoljeća, a nišani od kraja XV i početka XVI do 30-ih godina XX stoljeća.

Nacionalni spomenik[uredi | uredi kod]

Predhodno proglašeni[uredi | uredi kod]

Proglašeni ovom odlukom[uredi | uredi kod]

  • Dva stećka, koji nisu in situ, na lokalitetu fra Andrijina ćuprija u Kreševu;
  • Nekropola sa 21 starim muslimanskim nišanom u haremu hadži Hasanagine džamije u Kreševu. Lokalitet se nalazi na 605 m nv, čije su koordinate N 43.865789 E 18.044989. Putnom komunikacijom podijeljen je na dva dijela. Od ukupnog broja nišana, ovom odlukom se tretira njih 21 (6 muških nišana sa turbanom u gužve, 2 muška nišana sa turbanom u gužve s jednim prevojem, 4 muška nišana sa fesom, 1 muški nišan sa turbanom u vodoravne gužve i 8 ženskih nišana u obliku stele). Na ukupno 19 nišana nalazi se natpis (tarih) pisan kombinacijom arapskog i turskog jezika. Na osnovi natpisa nišani su nastali u periodu između prve polovine XIX i prve polovine XX stoljeća.
  • Nekropola sa 3 stećka na lokalitetu Bijeli grob u zaseoku Vunari (Bošnjaci);
  • Nekropola sa 3 stećka na lokalitetu Blinje;
  • Nekropola sa 18 stećaka na lokalitetu Bare (Gunjanski do), iznad sela Gunjani
  • Nekropola sa 8 stećaka na lokalitetu Zagrebci u selu Botunja
  • Nekropola sa 9 stećaka na lokalitetu Tisovik, iznad sela Pirin
  • Nekropola sa 3 stećka i 12 starih muslimanskih nišana na lokalitetu Kamen u selu Mratinići. Ovaj lokalitet je na 632 m nv, čije su koordinate N 43.871932 E 18.065346 i na njemu se nalazi nekropola od tri stećka (2 sljemenjaka i 1 stećak amorfnog oblika) na kojima nema ukrasa ni natpisa i muslimansko mezarje podijeljeno putnom kumunikacijom na dva dijela. U južnom gornjem dijelu nalazi se 50-ak nišana. Po načinu izrade i obliku smatraju se najstarijim u mezarju. Oko njih se formiralo groblje, koje je i danas aktivno. U sjevernom donjem dijelu nalazi se 30-ak nišana, kojima se teže može odrediti vrijeme nastanka. Tri grobna mjesta su oivičena kamenim santračem i upravo tu na dva nišana nalaze se motivi čomage (kijače ili štapa), koji ukazuju da se radi o šehidskim nišanima iz XVI stoljeće. Stećci i nišani su dobro obrađeni, međutim stećci su oštećeni, dok su nišani očuvani. Prostor lokaliteta je obrastao travom, koja se godišnje kosi. Na nišanima nema natpisa.
  • Osamljen stećak na lokalitetu Fatića kuće (Demići)u selu Mratinići;
  • Srednjovjekovni majdan i stećak na lokalitetu Fatića voda na padinama planine Meorašje iznad sela Mratinići
  • Nekropola sa 2 stara muslimanskih nišana na lokalitetu Meljine u selu Polje. Lokalitet je od centra Kreševa udaljen 2,8 km zračne linije u pravcu sjeveroistoka. Nalazi se na nadmorskoj visni od 567 m, čije su koordinate N 43.877781 E 18.071252. Nišani su većih dimenzija, u narodu poznati kao šehidski nišani. Na nišanima se nalaze ukrasi u vidu polujabuka (3 primjerka), štap (čomaga ili kijača) i sablja. Ukrasi su rađeni tehnikom urezivanja i reljefnog ispupčenja. Prema obliku izrade te ukrasima nišani pripadaju ranom periodu osmanske uprave na ovim prostorima (XV ili XVI stoljeće).
  • Srednjovjekovni majdan i nekropola sa 3 stećka na lokalitetu Tavni do na planini Volujak;
  • Nekropola sa 1 stećkom, 8 starih muslimanskih nišana i spomenik iz NOB-a na lokalitetu Trzanju u naselju Bukva, na 689 m nv čije su koordinate N 43.899726 E 18.101414. Naselje je od centra Kreševa udaljeno 6,2 km zračne linije u pravcu sjeveroistoka. Na lokalitetu se nalazi jedan srednjovjekovni stećak smješten na ravnom neograđenom prostoru. U ograđenom dijelu nalaze se muslimanski nišani u formi stele i nišani sa turbanom u gužve. Na njima su motivi; sablja, polumjesec, jabuka, štap (buzdovan ili kijača), dvostruki kvadratni ornament i traka u vidu cik-cak linija. Na nišanima nema natpisa. Prema obliku izrade i načinu ornamentiranja njihov nastanak se datira u XVI stoljeće. U jugoistočnom dijelu lokaliteta na uređenoj manjoj glavici, okruženoj borovom šumom, nalazi se spomenik na kojem je 1944. godine, u II svjetskom ratu, poginuo narodni heroj Gliša Janković, komadant Visočko-fojničkog partizanskog odreda. Iako je izvan historijskog vremenskog konteksta srednjeg vijeka i osmanskog perioda, ovaj spomenik ukazuje na kulturnu slojevitost ovog prostora.
  • Nekropola sa 5 stećaka i 3 stara muslimanska nišana na lokalitetu Lopata u zaseoku Tomića-Han, dijelu naselja Rakova Noga, udaljenog 4 km zračne linije u pravcu sjeveroistoka od centra Kreševa. Na lokalitetu se nalazi 5 stećaka u formi sanduka, dok se u muslimanskom groblju nalaze 3 nišana, koji se datiraju u kraj XVIII i početak XIX stoljeća. Spomenici su bez ukrasa i natpisa.
  • Nekropola sa 33 stećka na lokalitetu Škarine u selu Rakova noga;
  • Nekropola sa 5 stećaka na lokalitetu Kaursko groblje u selu Bjelovići;
  • Zavjetni grob na lokalitetu Katoličko groblje u selu Jelačke;
  • Nekropola sa 3 stećka na lokalitetu Tvrdolj u selu Crnički Kamenik;
  • Osamljeni stećak, koji nije in situ na lokalitetu Raskršće u selu Deževice;
  • Osamljeni stećak, koji nije in situ na lokalitetu Katoličko groblje u selu Deževice;
  • Nekropola sa 1 stećkom na lokalitetu Trešnjice, iznad Deževica;
  • Osamljeni stećak, koji nije in situ na lokalitetu Pomol, ispod samog vrha planine Inač.

Reference[uredi | uredi kod]

  1. „serijsko dobro – srednjovjekovne nekropole sa stećcima i starim muslimanskim nišanima na području Kreševa”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 8. 2021. [mrtav link]
  2. „Nekropola u Komarima”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 8. 2021. [mrtav link]
  3. „Nekropola u Deževicama”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 8. 2021. [mrtav link]
  4. „Nekropola u Crnićima”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 9. 8. 2021.