Stari grad Maglaj

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Maglajska tvrđava zimi

Stari grad Maglaj je tvrđava u dolini rijeke Bosne, Bosna i Hercegovina.

Nastao je u XIV st., na vrletnoj i strmoj magmatskoj stijeni, nad desnom obalom Bosne. Sadašnji izgled stari grad je dobio u tursko doba, tek u XVIII st.

U grad se nije ulazilo sa sjeverne strane kao danas, nego sa zapadne, stazom koja je dolazila sa južne strane, iz Zagrađa, odakle se penjala preko visoke stijene do grada. Put, usječen u stijenu, širok 2,5 do 3 m, djelimično je uništen poslije II sv. rata radom kamenoloma. Neprijatelj koji bi pokušao da ovim putem priđe gradu imao je desnu stranu potpuno nezaklonjenu, a to je na onom strmom terenu iznad Bosne, za branitelje koji su kroz kruništa na bedemima lako mogli držati ulaz pod vatrom strijela, predstavljalo veliku prednost.

Maglajska tvrđava je u osnovi sačuvala svoje srednjovjekovno jezgro, ali se vremenom pretvarala i u tvrđavu novoga doba. Godine 1878.,izgubivši svaki vojnički značaj, napušten je kao vojno-odbrambena starina. Prepušten zubu vremena, grad je nakon toga sve više propadao.

Grad je temeljitije popravljen još 1782. dok su svi kasniji zahvati bili skromni i parcijalni. Konačno 1962. godine Zavod za zaštitu spomenika kulture SR BiH u saradnji sa SO Maglaj osigurao je sredstva i pristupio detaljnom arheološkom ispitivanju i sanaciji grada. Ispitivanjem se nije mogao utvrditi kontinuitet od rimskih ili čak prethistorijskih vremena, kao što je slučaj sa brojnim gradovima koji su se razvili upravo na mjestima prethistorijskih gradina.

U predvorju maglajskog starog grada (gradine) stoji dobro očuvana sahat-kula, koja je iskucavala sate po srednjoevropskom vremenu. Kako je ovaj objekat izgrađen na litici, to mu je prednja strana nešto viša od suprotne. U horizontalnom presjeku ta je kula kvadrat sa stranicom od 3,07 m; visina prednje strane je 17,10 m, a suprotne 14,77 m.

Literatura[uredi | uredi kod]

  • Ivo Bojanovski, Stari grad Maglaj, Naše starine, X, Sarajevo, 1962. i 1963., str. 61. i 62

Vanjski linkovi[uredi | uredi kod]