Stari grad Kamengrad

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Stari grad Kamengrad je srednjovjekovno utvrđenje na području današnje opštine Sanski Most, Bosna i Hercegovina. U raznim stranim izvorima Kamengrad se navodi različito: Kamengrad, Camengrad, Kamingrad, Kamergraid, Camengrae. Dolazi također i pod mađarskim imenom Kewar, Kywwar i Chivar. U turskim izvorima piše se uvijek Kamengrad. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj 1. aprila 2008. godine donijela je odluku da se tvrđava, proglasi za nacionalni spomenik BiH. Ovu odluku Komisija donijelo je u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović (predsjedavajuća), Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo i Tina Wik.[1]

Lokacija[uredi - уреди | uredi izvor]

Iznad današnjeg sela Donji Kamengrad, na nadmorskoj visini 417 m, oko 9 km od Sanskog Mosta nalazi se kamengradska tvrđava.

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Župa Sana prvi put se spominje u istorijskim izvorima 1256. godine, kada se u ispravi stonobeogradskog kaptola navodi Aleksandar “comes de Zana”, a uz njega i Mojsije “comes de Vrbas”. Župan Vrbasa i Sane 1280. godine je Ivan od Gisinga, ali je već 1285. godine Radoslav Babonjić “gospodar Glaža, Vrbasa I Sane”. Župe Sana i Vrbas javljaju se u periodu između 1280. i 1283. godine u dubrovačkim izvorima 18, odnosno 12 puta kao područja iz kojih potječu robovi koji se prodaju u Dubrovniku, što govori da je stanovništvo navedenih župa u velikoj mjeri bilo nepokršteno.

Srednjovjekovni grad se po prvi puta pominje 3. maja 1374. godine u kupoprodajnom ugovoru između lokalnih velikaša. Ta isprava u prijevodu glasi: “Kaptol crkve Zagrebačke potvrđuje da su pred njim Juraj sin Tomin, Jakša sin Petrov i Dragoš sin Radosavljev iz starog Vrsušja neki komad svog posjeda Zagradje kraj grada (castrum) zvanoga Kamengrad prodali Ivanu, Nikoli, Babonigu I Stefanu, sinovima Dujma Blagajskog….za deset maraca kraljevskih dinara.[2] Grad je sazidan 1346. godine, a pao je 1463. godine. Osmanlije su opsjedale Kamengrad punih jedanaest godina i osvojili su tek onda kada je sa svojom vojskom na bojište došao sultan Fatih. Tada je u njegovo ime podignuta Fatihova Musala.

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Grad se sastoji iz dva dijela.

Prostor Gornjeg grada je lociran na vrhu kamene litice i u narodu se naziva “Kaja” grad. Ima dužinu od oko 100 m i širinu oko 25 metara. Na zapadnoj strani nalazi se kula polukružne osnove. Na jugoistočnoj strani nalazi se poligonalna branič kula koja je vidljiva iz doline. U ovoj kuli izveden je otvor širine 50 i visine 80 cm završen formom polukružnog segmentnog luka.

Prostora Donjeg grada – podgrađe - je smješten u podnožju litice, a u narodu naziva se Palankom. Sastoji se od sistema bedema unutar kojih je smješteno nekoliko prostorija (tri veće i nekoliko manjih).[3]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Jelena Mrgić-Radojčić, Donji Kraji, Krajina srednjovekovne Bosne, Beograd,2002.
  • Tihomir Glavaš, Kamengrad, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom II, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 147.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]