Selo Starac se nalazi na Staračkoj planini, u neposrednoj blizini manastira Prohora Pčinjskog.
Naselje je veoma staro, jer se pominje u popisu vojnika krajem XV veka.[1]
Godine 1570. Selo Starac je imalo 140 porodica i bilo je najveće devrensko naselje u vranjskom kadiluku.
Selo se danas deli na Donji i Gornji Starac. Donji Starac je u slivu Južne Morave. Za njega su ranije objavljeni toponimijski podaci.[2]
U Gornjem Starcu se nalaze sledeće mahale: Selo, Delinovica, Kragujevci, Liskarci, Čivčije i Došljaci.
Najstarija mahala je Selo. U njoj je ranije živeo i rod Kragujevci, ali se iselio i osnovao posebnu mahalu.[3]
U naselju Starac živi 224 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 44.6 godina (43.2 kod muškaraca i 46.6 kod žena). U naselju ima 78 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3.15.
Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
↑Aleksandar Stojanovski: Vranjski kadiluk u XVI veku, Vranje, 1985, str. 167.
↑Momčilo Zlatanović: Mikrotoponima Vranjske kotline (naselja u slivu Kleničke reke), Prilozi proučavanja jezika, Novi Sad, 1980, knj. 16, str. 42.
↑Momčilo Zlatanović: Topomija naselja u srednjem slivu Pčinje (pet naselja), Vranjski glasnik XXI, Vranje 1988, str. 155.
↑Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN86-84433-14-9
↑Knjiga 1, Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN86-84433-00-9