Star Trek II: The Wrath of Khan

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Star Trek II: The Wrath of Khan

Originalni filmski poster
Režija Nicholas Meyer
Producent Robert Sallin
Harve Bennett
Scenario Jack B. Sowards
nepotpisan
Nicholas Meyer
sinopsis: Harve Bennett
Jack B. Sowards
Uloge William Shatner
Leonard Nimoy
Ricardo Montalbán
DeForest Kelley
James Doohan
George Takei
Walter Koenig
Nichelle Nichols
Muzika James Horner
Fotografija Gayne Rescher
Montaža William Paul Dornisch
Distribucija Paramount Pictures
Datum(i) premijere
4. jun 1982 (1982-06-04)
Trajanje 112 min.
Zemlja  SAD
Jezik engleski
Budžet 11.200.000 $[1]

Zvjezdane staze II: Khanov bijes (engleski Star Trek Ii: The Wrath of Khan) je američki SF film iz 1982. godine. To je drugi film temeljen na televizijskoj seriji Zvjezdane staze i nastavak prvoga filma, Zvjezdane staze: Film iz 1979. Radnja se odvija oko admirala Jamesa T. Kirka (William Shatner) i posade svemirskog broda USS Enterprise koji se suočavaju sa genetski modificiranim tiranom Khanom (Ricardo Montalbán), likom koji se prvi put pojavio 1967. u televizijskoj seriji Zvjezdane staze, epizodi "Svemirsko sjeme". Kada Khan pobjegne iz 15-godišnjeg egzila kako bi se osvetio Kirku, posada Enterprisa ga mora zaustaviti da u ruke dobije snažno oružje, napravu za teraformiranje zvanu Geneza. Film završava sa smrću Spocka (Leonard Nimoy), čime započinje novu priču koja se nastavlja 1984. filmom Zvjezdane staze III: Potraga za Spockom i dovršava 1986. Zvjezdane staze IV: Povratak kući.

Nakon mlakog odjeka kritike i publike na prvi film iz 1979., tvorac televizijske serije Gene Roddenberry je otjeran sa produkcije nastavka. Izvršni producent Harve Bennett je napisao izvornu priču filma, a scenarist Jack B. Sowards ju je razvio u puni scenarij. Režiser Nicholas Meyer je dotjerao scenarij za 12 dana, bez da je za to preuzeo zasluge. Meyerov pristup je evocirao ugođaj uzbudljive pustolovine izvorne serije, a to je pojačao skladatelj James Horner svojom glazbom. Nimoy nije planirao igrati ulogu u nastavku, ali su ga autori nagovorili obećavši mu da će njegov lik umrijeti u filmu. Reakcije publike na probnim projekcijama bile su negativne upravo zbog Spockove smrti, te su stoga usljedile i preinake kraja filma usprkos protivljenu Meyera. Produkcija je koristila razne tehnike štednje kako bi se održala na proračunu, a to je uključivalo korištenje minijatura iz prijašnjih projekata i scenografskih dizajna, efekata i kostima iz prvog filma. Među prijelomnim dostignućima filma ističe se i to da je ovo prvi dugometražni film koji sadrži potpunu sekvencu koja je dočarana kompjuterskom animacijom.

Khanov bijes objavljen je u SAD-u 4.6. 1982. Bio je komercijalni uspjeh, zaradivši ukupno 78,91 milijuna $ u američkim kinima, čime je bio šesti najkomercijalniji film godine.[1] Iako je to za 3,3 milijuna $ manje zarade u usporedbi sa prvim filmom, Khanov bijes je bio tri puta jeftiniji za snimiti, te je stoga i bio isplativiji. Odjek kritičara bio je pozitivan; recenzije su hvalile Khana kao glavnog zlikovca, brz ritam i interakciju likova. Negativne reakcije su prigovarale zbog ponekog slabog specijalnog efekta i glume. Khanova osveta se ponegdje smatra najboljim filmom izvornog filmskog serijala Zvjezdanih staza te mu se pripisuje zasluga za obnavljanjem zanimanja publike za franšizom.

Radnja[uredi - уреди | uredi izvor]

2285. godine, admiral James T. Kirk nadzire simulacijsku vježbu Spockovih studenata. U vježbi, poručnica Saavik zapovjeda svemirskim brodom USS Enterprise prilikom misije spašavanja posade oštećenog broda. Ipak, kada u vježbi Enterprise uđe u neutralnu zonu Klingonaca da stignu do broda, napadnu ih i oštete. Simulacija se zove "Kobayashi Maru" i radi se o scenariju bez mogućnosti za uspjeh.

USS Reliant u međuvremenu traži mrtav planet kako bi se testirala tajna naprava Geneza, tehnologija koja može od mrtve materije stvoriti život radi kolonizacije. Zapovjednici Pavel Chekov i Clark Terrell silaze na površinu planeta za kojeg smatraju da je Ceti Alpha IV jer su naišli na signal života, no tamo nailaze na pustinjsku nastambu u kojoj ih zarobi Khan Noonien Singh i njegova posada. Prethodno je Khan zbog svojih zlodjela poslan u egzil na planet Ceti Alpha V. Međutim, u međuvremenu je Ceti Alpha VI eksplodirala te se orbita Alphe V promijenio i uništio ekosustav. Khan za sve krivi Kirka i želi osvetu. Uz pomoć Chekova i Terrella, Khan i njegova posada preuzmu nadzor nad USS Reliant i krenu prema svemirskoj stanici Reguli I, gdje se Geneza razvija od Kirkove bivše ljubavnice Carol Marcus i njenog sina Davida.

Na putu prema Reguli I zbog poziva upomoć, Enterprise upada u Khanovu klopku te je teško oštećena, zbog čega pogiba dio posade. Khan zahtijeva od Kirka da mu preda sve podatke o projektu Geneza. Ipak, Kirk uspijeva uzvratiti protunapadom te se Khanov brod povuče. Kirk, Dr. McCoy i Saavik se teleportiraju na stanicu i nalaze Terrella i Chekova žive, zajedno sa ubijenim članovima posade. Carol i David se skrivaju duboko u unutrašnjosti planeta Regula. Khan, koji je koristio Terrella i Chekova kao špijune, jer im je usadio crve sa planeta Ceti Alpha V, im naredi da ubiju Kirka. Terrell odbija te ubija sam sebe sa laserom, dok Chekov padne u nesvijest. Khan potom prebaci Genezu na svoj brod Reliant. Iako je vjerovao da je Kirk zaglavljen na Reguli I, Kirk i Spock iskoriste šifrirani kod kako bi se sigurno teleportirao zajedno sa posadom na Enterprise. Kirkov brod kreće u obližnju maglicu kako bi Khanu otežao da ih pronađe.

U sukobu u maglici, Reiant je teško oštećen, a ranjeni Khan aktivira Genezu, koji će uništiti sve u okolici, a pri tom i Enterprise. Pošto im je je brod oštećen, Spock shvati da neće moći pobjeći dovoljno brzo prije ekplozije Geneze, te sa žrtvuje kako bi popravio oštećeni warp pogon. Uspijeva, i Enterprise na vrijeme pobjegne iz opasne linije eksplozije Geneze, ali je Spock ranjen zbog radijacije, te umire. Eksplozija Geneza dovodi do toga da se maglica pretvori u planet sa životom. Kirk, McCoy i drugi organiziraju svemirski sprovod i pošalju Spockov lijes na novi planet.

Glavne uloge[uredi - уреди | uredi izvor]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]

Eksterni linkovi[uredi - уреди | uredi izvor]