Srpsko-bugarski odnosi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Odnosi Srbija-Bugarska
Mapa pokazuje lokacije Bugarska i Srbija

Bugarska

Srbija

Odnosi Srbije i Bugarske u užem smislu datiraju od 2006. godine kada je Srbija formalno stekla nezavisnost nakon raspada Državne Zajednice Srbije i Crne Gore. Pre toga su Srbija i Bugarska kao države u modernom smislu diplomatske odnose uspostavile 18. januara 1879. nakon što je odlukama Berlinskog kongresa tadašnjoj Kneževini Srbiji priznata nezavisnost, a Kneževini Bugarskoj priznata status vazalne države u Osmanskom Carstvu. Za razliku od Bugarske, koja je svoj državnopravni kontinuitet zadržala do današnjeg dana, Srbija je 1918. postala deo Kraljevine SHS, odnosno Jugoslavije, čiji su poslednji ostaci nestali 2006. godine.

Današnja Srbija ima ambasadu u Sofiji, a Bugarska ima ambasadu u Beogradu. Dele zajedničku državnu granicu u dužini od 318 km.

Odnose Srbije i Bugarske je dugo vremena opterećivalo tzv. makedonsko pitanje, odnosno suparnički koncepti Velike Srbije i Velike Bugarske koji su ne samo uticali na spoljnu politiku obe države (kao i Jugoslavije u međuratnom periodu), nego i doveli da Srbija i Bugarska kao samostalne države međusobno zarate čak tri puta u periodu od trideset godina - u Srpskom bugarskom ratu 1885. godine, Drugom balkanskom ratu 1913. i Prvom svetskom ratu 1915. godine. U potonjem sukobu, kao i u Drugom svetskom ratu (u kome je Bugarska bila deo Sila Osovine), Bugarska je okupirala ili anektirala delove današnje srpske teritorije. Po završetku rata, kao i ulasku Bugarske i poratne Jugoslavije u Istočni blok, bugarska strana je uglavnom odustala od svojih dotadašnjih teritorijalnih aspiracija, te se granice Srbije ne dovode u pitanje.

Srbija i Bugarska su danas u relativno dobrim odnosima te su članovi nekoliko regionalnih organizacija i sporazuma koji uključuju Proces saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP), Pakt za stabilnost jugoistočne Evrope, Centralnoevropska inicijativa (CEI) i Organizacija za crnomorsku ekonomsku saradnju. Odnose Srbije i Bugarske je poboljšao i prijem Bugarske u Evropsku uniju 2007. godine, čijem članstvu teži i Srbije, ali je izvor problema različit odnos prema Kosovu, odnosno odluka bugarskih vlasti da 2008. godine prizna jednostrano proglašenu nezavisnost Republike Kosovo.

Poređenje[uredi | uredi kod]

Bugarska Bugarska Srbija Srbija
Stanovništvo 7.606.551 7.498.001 (bez KiM)
Površina 110.910 km² 88.361 km²
Gustina naseljenosti 68,9 /km² 96,78/km² (bez KiM)
Glavni grad Sofija Beograd
Najveći grad Sofija - 1.404.929 (1.449.108 šire područje) Beograd - 1.182.000 (1.630.000 šire područje)
Oblik vladavine Parlamentarna republika Parlamentarna republika
Zvanični jezik Bugarski Srpski
Veroispovest 82,64% Pravoslavlje, 12,20% Islam, 0,55%
Katolicizam, 0,53% Protestantizam, 0,19% ostalo,
3,57% neizjašnjeni, 0,31 % nema podataka
84,1% Pravoslavlje, 6,24% Katolicizam, 4,82% Islam,
1,44% Protestantizam, 3,4% ateisti
Etnička struktura 84% Bugari, 9% Turci, 5% Romi, 2%
ostali
82,86% Srbi, 3,91% Mađari, 1,82% Bošnjaci,
1,44% Romi, 1,08% Jugosloveni, 0,89% Slovaci, 9,79% ostali
GDP (nominalni) 51,989 milijardi $ (6857 USD po glavi stanovnika) 50,061 milijardi (6781 USD po glavi stanovnika)

Povezano[uredi | uredi kod]