Sreto Balaš

Izvor: Wikipedia
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Sreto Balaš
Nastavnik OŠ "Popovac" i OŠ "Jagodnjak"
Rođen/a4. maj 1953. (1953-05-04) (dob: 69)
Karanac, NR Hrvatska, FNRJ
PrebivališteKaranac
Nacionalnostsrpska
Državljanstvohrvatsko (ranije jugoslovensko)
ObrazovanjeFakultet primenjenih umetnosti (Beograd)
Alma materUniverzitet u Beogradu
Zanimanjenastavnik likovnog odgoja / akademski slikar-kostimograf
Poznat/a poslikama
Suprug/aGordana Musa-Balaš
Nagrade"Kristalni svijet", Zagrebački sajam mode "Intertekstil" (1998)

Sreto Balaš (Karanac, 4. V. 1953), akademski slikar-kostimograf.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Osnovnu školu završio u Karancu i Kneževim Vinogradima, a srednju umjetničku školu u Novom Sadu. Potom se (1975) zaposlio u Tvornici trikotaže "Sutjeska" (u to vrijeme u Branjinom Vrhu). Krajem, 1976. upisao se na Fakultet primenjenih umetnosti u Beogradu, Katedra za savremeno odevanje. Posle diplomiranja i sticanja zvanja akademskog slikara-kostimografa, ponovo se vraća u Baranju i "Sutjesku", u kojoj ostaje sve do 28. marta 2001. godine. Od jeseni 2001. godine radi kao nastavnik likovne kulture u osnovnim školama "Kneževo" i "Jagodnjak".

Modne kreacije[uredi | uredi kôd]

Za vrijeme rada u "Sutjesci" svojim kreacijama učestvovao na brojnim modnim manifestacijama i modnim revijama u Belom Manastiru, Beogradu, Ljubljani, Osijeku i Zagrebu. Na Zagrebačkom sajmu mode "Intertekstil" 1998. godine osvojio "Kristalni svijet", prvu nagradu za kolekciju muške trikotaže.

Slikarstvo[uredi | uredi kôd]

Crtanjem i slikanjem bavi se "otkad zna za sebe". Ozbiljan rad na tom planu počeo 1973. godine. Učestvovao na petnaestak grupnih i dvije samostalne izložbe u Belom Manastiru, Batini i Osijeku ("Baranja u mom srcu"). Slikarske tehnike i slikarski materijali koje najviše koristi u svom radu su akvarel-boje i bajc na papiru i uljane boje na platnu. Kod slikanja uljanim bojama najviše se služi slikarskom špahtlom, a rjeđe kistovima. U mlađim danima rado crtao portrete, a na fakultetu aktove. Najomiljeniji su mu baranjski pejsaži (Kopački rit, Zeleni otok kod Batine, Puškaš). Rado crta i slika svoj Karanac i okolinu. Naslikao je i mnogo ikona s likovima svetaca, a između ostalih i fresku Sv. Stefana Štiljanovića na vanjskom zidu pravoslavnog hrama u Karancu posvećenog tome svecu. Osim rada u eksterijeru, najčešće i najrađe boravi i slika u ateljeu u potkrovlju svoje porodične kuće u Karancu.