Srednjovjekovni grad Mičevac

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Srednjovjekovni grad Mičevac

Srednjovjekovni grad Mičevac je tvrđava na području opštine Trebinje, Bosna i Hercegovina).

Lokacija[uredi - уреди | uredi izvor]

Utvrđeni je srednjovjekovni grad, sagrađen na istaknutoj, ne mnogo visokoj grudi, 2 km uzvodno od Trebinja, na desnoj obali Trebišnjice. Sjeverno i istočno od njega prolazi put za Nikšić. Ova tvrđava je dominirala širim poručjem i imala je važan strategijski značaj štiteći vrlo važnu komunikaciju koja je povezivala Dubrovnik i šire zaleđe. Pristup gradu mnogo je lakši sa ceste koja vodi iz Trebinja u Nikšić nego sa juga, tj. obale Trebišnjice prema kojoj se obrušavaju stijene.

Istorija[uredi - уреди | uredi izvor]

Ne zna se kada je grad podignut. Prema legendi grad je podigao neki vojvoda Mičeta. Izvori koji su sačuvani potječu iz doba vladavine oblasnog gospodara Stjepana Vukčića Kosače. Od 1438. godine Trebinje je bilo u posjedu Stjepana Vukčića, pa se pretpostavlja da je te godine i Mičevac pao pod vlast hercega Stjepana. Zato ga često zovu Hercegov grad. U tom periodu Mičevac je imao značajnu ulogu i predstavljao punkt od vojnostrateške važnosti. Sa njega se vršila i kontrola druma, a u njemu je bilo sjedište carinika. U obližnjem Varošištu razvilo se podgrađe. U tri povelje izdate polovinom XV stoljeća Mičevac se spominje kao «castelo» 1444. godine, «castrum» 1448. godine, i «civitate» 1454. godine.[1]

Protiv hercegovih carinika bunili su se Dubrovčani, ali bez uspjeha. U doba dubrovačkog rata sa hercegom Stjepanom (od 1451. do 1454. godine), Dubrovčani javljaju kralju Tomašu, njihovom savezniku protiv hercega, “da će kupiti ili osvojiit” i grad Mičevac pored Trebinja i Vrma uz još četiri grada u hercegovom posjedu. Do 1456. godine u Mičevcu se spominje i hercegov carinik, a javlja se i zapovjednik grada «chote» Radosav Dup.

Godine 1466 Trebinje pada pod vlast Osmanskog carstva, a vjerojatno je tada i Mičevac prešao u njihove ruke. Od tada ovaj grad gubi važnost i o njema nema više spomena u povijesnim izvorima.[2]

Opis[uredi - уреди | uredi izvor]

Bedemi grada zatvarali su jedinstvenu cjelinu u obliku nepravilnog pravougaonika, površine oko 1300 m2. Dimenzije grada su: dužina 58 m (istok - zapad); širina – maksimalna u sredini 23 m, na istočnom kraju 16 m, na zapadnom oko 10 m. Veličina mu je prilagođena osnovi na kojoj leži i funkciji. Na njemu su četiri masivne kule koje se nastavljaju direktno na bedeme grada. Uz južni zid prislonjen je ograđeni prostor koji predstavlja manji obor koji štiti glavni ulaz u grad. Na istočnoj polovini unutrašnjeg prostora grada prislonjena je zgrada nazvana palačom, dimenzija 14 x 7,2 m, debljine zidova 0,95 m. U jugozapadnom uglu palače je ograđen polukružni prostor. Ne zna se čemu je služio, ali možda je bio postolje za peć. Sličan položaj ima i zgrada u Blagaju na Buni, također hercegovom gradu koja je determinirana kao gradska palača. Stari grad Mičevac je nacionalni spomenik BiH[3]

Literatura[uredi - уреди | uredi izvor]

  • Hamdija Kreševljaković, Hamdija Kapidžić, Naše starine II, Zavod za zaštitu spomenika kulture R BiH, Sarajevo, 1954, 9-21 -Stari hercegovački gradovi.
  • Marko Vego, Naselja srednjovjekovne bosanske države, Svjetlost, Sarajevo, 1957.

Reference[uredi - уреди | uredi izvor]

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]