Srebreno

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Srebreno
Srebreno is located in Hrvatska
Srebreno
Srebreno
Srebreno na karti Hrvatske
Županija Dubrovačko-neretvanska
Općina/Grad Župa dubrovačka
Najbliži (veći) grad Dubrovnik
Nadmorska visina 10 m
Geografske koordinate
 - z. š. 42.62373 N
 - z. d. 18.19574 E
Stanovništvo (2001 / 2011)
 - Ukupno 546
Pošta 20207 Mlini
Pozivni broj 020
Autooznaka DU
Srebreno.jpg
Srebreno


Srebreno je naselje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i administrativno sjedište općine Župa dubrovačka.

Zemljopisni položaj[uredi - уреди | uredi izvor]

Srebreno je smješteno u prekrasnoj uvali Župskog zaljeva, 6 km jugoistočno od Dubrovnika, pored Jadranske turističke ceste, između naselja Kupari i Mlini.

Naziv[uredi - уреди | uredi izvor]

Ime Srebreno izvedenica je latinskog "sub Breno" i romanskog Brenum, kasnije Subbrenum.

Povijest[uredi - уреди | uredi izvor]

Naselje Srebreno se spominje još od 1294. godine kad je dio zemljišta u današnjem naselju držala benediktinska opatija s otoka Mrkan.

Tijekom rata u Hrvatskoj Srebreno je bilo okupirano i skoro u potpunosti uništeno, popaljeno i popljačkano od strane pripadnika okupatorske JNA. U ratu je najviše nastradao hotel Orlando koji je zapošljavao većinu domicilnog stanovništva.

Gospodarstvo[uredi - уреди | uredi izvor]

Gospodarstvo Srebrenog se zasniva na turizmu i ugostiteljstvu. Turisti ovaj kraj posjećuju još od davne 1924. godine. Jedini hotel u Srebrenom, hotel Orlando je u potpunosti devastiran tijekom Domovinskog rata i još čeka na obnovu. U Srebrenom se nalazi istoimena dugačka pješčana plaža, pogodna za sigurno i ugodno kupanje djece i odraslih.

Ostale grane privrede koje su u Srebrenom donekle razvijene su ribarstvo, poljodjelstvo i trgovina.

U mjestu postoji i osnovna škola, ambulanta, trgovački centar, caffe barovi i restorani.

Stanovništvo[uredi - уреди | uredi izvor]

U Srebrenom prema popisu stanovništva iz 2011. godine živi 428 stanovnika, a u velikoj većini mjesto nastanjuju Hrvati katoličke vjeroispovjesti[1].

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[2]

Izvori[uredi - уреди | uredi izvor]