Sporazum iz Sunningdalea

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Sporazum iz Sunningdalea (engleski: Sunningdale Agreement) je naziv za sporazum između britanske vlade, irske vlade i sjevernoirskih političkih stranaka formalno sklopljen 9. decembra 1973. kojim je reformirano političko ustrojstvo Sjeverne Irske, odnosno uveden Savjet Irske (engleski: Council of Ireland) kao tijelo koje je prvi put nakon podjele Irske 1920-ih trebalo imati određene upravne ovlasti nad cijelim otokom. Glavna svrha sporazuma je bila zaustaviti sjevernoirski sukob, koji je tada doživljavao svoju eskalaciju. Sporazum je predvidio stvaranje novog sjevernoirskog parlamenta izabranog proporcionalnim sistemom, kao i sjevernoirske vlade u kojoj bi predstavnici manjinske katoličke zajednice, odnosno irskih nacionalista imali zajamčena mjesta.

Sporazum je, međutim, vrlo brzo doživio neuspjeh, prije svega zato što nije uživao podšku u velikim dijelovima obje zajednice. Privremena IRA mu se nije htjela pridružiti, smatrajući da će predstavljati smetnju ujedinjenu Irske, te je nastavila oružanu borbu protiv britanskih vlasti. Ulsterski unionisti su, također, bili nezadovoljni sporazumom koji je prvi put Sjevernu Irsku stavljao u formalnu nadležnost vlasti u Dublinu. To je uključilo i Ulstersku unionističku partiju (UUP), koja je bila potpisnik sporazuma, ali čije je vodstvo tek tijesnom većinom odobrilo sporazum.

Na izborima za britanski Parlament u februaru 1974. u Sjevernoj Irskoj su stranke zagovornice sporazuma teško poražene, te je 2. marta 1974. UUP objavio kako se povlači iz sporazuma, čime je on de facto prestao važiti.

Sporazum na Veliki petak iz 1998. godine, kojim je uspješno okončan sukob je, međutim, velikim dijelom temeljen na Sunningdaleskom sporazumu.