Spomen-park Vraca
Spomen-park Vraca nalazi se u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 3. do 9. maja 2005. godine, donijela je odluku da se kuća proglasi za nacionalni spomenik BiH.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća), Tina Wik.
Lokacija[uredi | uredi kod]
Spomen-park nalazi se na dominantnoj koti, na prostoru od oko 6 ha, oko austrougarske tvrđave, u dijelu sarajevskog naselja Vraca, na sjevernim padinama Trebevića, Iznad naselja Grbavica i Kovačići. Prostor kompleksa je sa svih strana ograničen komunikacijama.
Historija[uredi | uredi kod]
U toku 1898. Godine, Austro-Ugarska na obroncima Trebevića, na južnom dijelu grada, izgradila je vojnu tvrđavu. Na austrougarskim kartama lokacija označena je imenom VRATCA (mala vrata).
Za vrijeme 2. svjetskog rata, kada je Sarajevo bilo u Nezavisnoj državi Hrvatskoj, objekat tvrđave Vraca pretvoren je u službeno stratište i gubilište gdje su ubijani građani grada Sarajeva. Istovremeno vršena su i deportiranja građana Sarajeva u nacističke logore širom Evrope. Do decembra 1942. godine iz Sarajeva, bez suđenja, odvedeno je u koncentracione logore preko 1300 ljudi.
Budući da su Vraca, postala sinonim otpora i borbe građana protiv fašizma, na ovom mjestu izgrađen je i otvoren 25. novembra 1981. godine Spomen-park, a tvrđavi je data muzejska namjena. U atriju bilo je upisano 9.091 ime žrtava rata koje su ubijene u Sarajevu i oko njega.
U ratu 1992-1995. godine, Spomen park služio je kao mjesto odakle je grad Sarajevo gađan iz teškog topovskog naoružanja i snajpera. Tada, i jedno vrijeme nakon rata, cijeli kompleks je devastiran, kako tvrđava i pojedinačna spomen-obilježja, tako i parkovske površine, platoi, stepeništa i dr.
Opis[uredi | uredi kod]
Kompleks Spomen-parka se sastoji od sljedećih elemenata/sadržaja: ulazni plato, obilježje na stratištu, skulptura - spomenik Ženi borcu, vidikovac, vječna vatra sa fontanom, ceremonijalni plato, obilježje posvećeno poginulim borcima grada, obilježje narodnim herojima sa kosturnicom, obilježje posvećeno borcima pokreta otpora u gradu sa Titovim priznanjem borcima u okupiranim gradovima, obilježje žrtvama fašizma sa Titovom porukom, izložba “Svjedočanstvo o borbi” smještena u tvrđavi, obilježje posvećeno jedinicama NOV-e koje su učestvovale u operaciji oslobođenja Sarajeva.
Reference[uredi | uredi kod]
- ↑ „Spomen park Vrace u Sarajevu”. kons.gov.ba. Pristupljeno 13. 9. 2016.[mrtav link]
Literatura[uredi | uredi kod]
- Darko Karačić, Tamara Banjeglav, Nataša Govedarica, Asocijacija alumni centra za interdisciplinarne postdiplomske studije (acipS) Zmaja od Bosne 8 71 000 Sarajevo Sarajevo, 2012, RE:VIZIJA PROŠLOSTI. Službene politike sjećanja u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji od 1990. godine.
