Spomen-park Dudik

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Spomen-park „Dudik“, januar 2023.

Spomen-park „Dudik“ je memorijal u Vukovaru posvećen žrtvama fašističkog terora. Park je izgrađen u znak sjećanja na 455 žrtava ustaškog režima, a u peridou 1990-ih bio je devastiran da bi obnova započela 2015. godine.[1] Spomenički kompleks, rad beogradskog arhitekta Bogdana Bogdanovića za koju je dobio prvu ikada dodijeljenu Međunarodnu piransku nagradu[2], čine buktinje: pet stiliziranih vitkih stožaca okruženih sa više desetina kamenih cvjetova. Lokacija spomen parka svoj je naziv ponijela po ledini zasađenoj stablima dudova, a nalazi se na na oko pet kilometara od samog centra Vukovara u naselju Mitnica.

Historija[uredi | uredi kod]

Tijekom Drugog svjetskog rata, od 1942. do 1943. godine, u Dudiku su pripadnici Župske redarstvene oblasti Nezavisne Države Hrvatske ubili pripadnike Narodnooslobodilačkog pokreta Jugoslavije, suradnike i civile uhićene u znak odmazde zbog akcija partizanskog pokreta na Fruškoj gori. Uhićenja su vršena na području Srijema (Zemun, Batajnica, Nova Pazova, Stara Pazova, Ruma, Irig, Petrovaradin, Srijemska Mitrovica, Srijemska Rača, Kuzmin, Laćarak, Erdevik, Ilok, Vukovar, Bobota i u druga mjesta). Specijalnim željezničkim kompozicijama transportirani su u Vukovar, gdje je u skladištu grofovije Eltz, blizu vukovarske željezničke stanice formiran logor. U logoru su zarobljenici podvrgavani mučenju. Nakon kratkog sudskog postupka, na kojem uhićenici nisu imali pravo na adekvatnu obranu, osuđivani su na smrt i u večernjim satima kamionima tvornice „Bata“ odvoženi na Dudik. Na Dudiku su bili primoravani da se oslobode odjeće i osobnih stvari, u skupinama su dovođeni do iskopanih raka, nakon čega su strijeljani. Na Dudiku je strijeljano ukupno 455 žrtava (većinom civili), od čega 384 iz Srbije, 71 iz Hrvatske i 2 iz Bosne i Hercegovine.[3]

Nakon Drugog svjetskog rata, Komisija za utvrđivanje ratnih zločina, od 25. travnja do 3. svibnja 1945. godine izvršila je ekshumacije i posmrtni ostaci 384 ubijenih sahranjeni su u Kosturnicu sa spomenikom žrtava Dudika, palih boraca Pete vojvođanske udarne brigade i boraca Crvene armije u neposrednoj blizini centra Vukovara. U Spomen-parku „Dudik“ izgrađen je memorijalni kompleks. Spomenički kompleks rad beogradskog arhitekta Bogdana Bogdanovića, čine buktinje: pet stiliziranih vitkih stožaca okruženih sa više desetina kamenih cvjetova. Na kamenim cvjetovima nalaze se epitafi: Putniče, koji si u budućnost krenuo, zastani i na ovom izvorištu napij se bistrinom vode, ljepotom slobode, ljubavlju onih koji za nju dadoše živote, Oj dudovi, vi dudovi stari, da li vaša duša krvari za onima koji su tu pali i slobodu krvlju zasijali, nisu oni samo tiha trava, već zvjezdani trag nezaborava...

Tijekom Domovinskog rata, memorijalni kompleks je u potpunosti devastiran. Stošci su probijeni, kameni cvjetovi polegli, a više od polovice dudova posječeno.[4]

Izvori[uredi | uredi kod]

  1. Zečević, Dragana (September 2009). „Skrnavljenje spomenika u režiji HDZ-a: o inicijativi za obnovu spomen kompleksa Dudik” (sr). Identitet (Zagreb: Srpski demokratski forum) (138). 
  2. Sørensen, M.L.S.; Viejo-Rose, D.; Filippucci, P. (2019). Memorials in the Aftermath of Armed Conflict: From History to Heritage. Palgrave Studies in Cultural Heritage and Conflict. Springer International Publishing. str. 194. ISBN 978-3-030-18091-1. Pristupljeno 3 June 2021. 
  3. Generalni Konzulat Republike Srbije, Pristupljeno 23. studenog 2013.
  4. Juraj Hrženjak, ur. Rušenje antifašističkih spomenika u Hrvatskoj 1990-2000. „SABARH“, Zagreb 2002. godina, 274. str.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kod]