Spojka
Spojka služi za stalno ili povremeno spajanje dviju osovina ili vratila u svrhu prenošenja okretnog momenta. Osim prenošenja momenta sile, pojedine vrste spojki imaju dodatna svojstva[1]: [2]
- prilagodbu odstupanjima osi vratila nastalim netočnom izradom, netočnom ugradnjom ili pod djelovanjem opterećenja
- prigušenje vibracija na uvijanje (torzija)
- smanjenje titranja (oscilacija) momenta uvijanja i udara pri pokretanju i u radu
- upravljano ili automatsko uspostavljanje ili prekidanje prenošenja momenta uvijanja
- osiguravanje od preopterećenja ili neželjenog smjera okretanja
Vrste spojki[uredi | uredi kod]
Spojke dijelimo ih prema primjeni i konstruktivnim svojstvima u nekoliko grupa i podgrupa:
- Neelastične spojke koje kruto prenose okretni moment (bez značajnijeg uvijanja).
- Čvrste spojke – spajaju dvije osovine u jednu cjelinu, te mogu prenositi i moment savijanja.
- Pomične ili kompenzacione spojke – prenose okretni moment kruto, ali dozvoljavaju male aksijalne, krute ili poprečne pomake između osovina.
- Elastične spojke dozvoljavaju kruto uvijanje između osovina i elastično prenose okretni moment. Obično mogu kompenzirati i manje poprečne i aksijalne pomake.
- Tarne spojke prenose okretni moment trenjem. Upotrebljavaju se kao uključno – izvrstive spojke za povremeno uključivanje radnog stroja u pogon. Uključivanje može biti mehaničko, hidrauličko, pneumatsko i elektromagnetsko.
- Hidrodinamičke spojke okretni moment prenose mlazom tekućine (ulja), a sastoje se od rotora pumpe na pogonskoj, rotora turbine na gonjenoj strani i zajedničkog kućišta. U kombinaciji sa tarnim spojkama mogu biti izvedene kao automatski mjenjači.
- Specijalne spojke
Čvrste spojke[uredi | uredi kod]
Čvrste spojke mogu biti:
- Čahurasta spojka
- Školjkasta ili oklopna spojka
- Tanjurasta ili kolutna spojka ima oblik prirubnice spojene s običnim, ili, još bolje, sa dosjednim vijcima. Računa se na trenje, ali se vijci kontroliraju i na odrez (smik). Ako se radi s glavinom, obavezan je stezni spoj između glavine i osovine. Za brodske osovine rade se s iskovanim prirubnicama.
Pomične ili kompenzacione spojke[uredi | uredi kod]
Pomične ili kompenzacione spojke mogu biti:
- Kandžasta ili klizna spojka
- Kardanski zglob ili Hookeov zglob
- Kardanski prijenos
- Dvostruka kardanska spojka
- Oldhamova spojka
- Schmidtova spojka
- Zupčasta spojka
- Pomične ili kompenzacijske spojke s čeličnim lamelama
- Pomične ili kompenzacijske spojke s gumenim lamelama
Elastične spojke[uredi | uredi kod]
Elastične spojke imaju prvenstvenu namjenu elastično prenošenje momenta uvijanja uz kutno uvijanje između obje polovine spojke. Moguća je kompenzacija manjih odstupanja između osovina. One sprečavaju prenošenje torzionih udaraca i pomiču kritičnu brzinu okretaja i smanjuju torzione vibracije prigušivanjem. Elastične spojke obično nemaju linearne karakteristike i često imaju znatno unutarnje prigušenje.
Elastične spojke mogu biti:
- Elastična spojka s pojasom (guma, metalna opruga, elastomer)
- Elastična spojka s valjkastim ulošcima
- Elastična kandžasta spojka
- Spojka s vijugavom opružnom trakom
Tarne spojke[uredi | uredi kod]
Tarne spojke služe za povremeno uključivanje u rad radnog (gonjenog) stroja pri neprekidnom radu pogonskog stroja. Kod ukapčanja (pokretanja) dolazi do klizanja pri čemu se gubi snaga, koja se pretvara u toplinu, a pokazuje se kao veće ili manje trošenje ploha. U normalnom pogonu brzine se moraju izjednačiti i spojke rade bez klizanja. Vrlo slične po konstrukciji (a često identične) su tarne kočnice. [3]
Tarne spojke mogu biti:
- Kandžasta tarna spojka
- Pločasta tarna spojka
- Radijalna tarna spojka
- Tarne spojke s jednom lamelom
- Tarne spojke s više lamela
Hidrodinamičke spojke[uredi | uredi kod]
Sastoje se od rotora pumpe (na pogonskom dijelu) i rotora turbine (na gonjenom dijelu) u zajedničkom kućištu. Pogonski i gonjeni dijelovi nemaju međusobno neposredni dodir, nego su povezani mlazom fluida.
Hidrodinamičke spojke mogu biti:
- Hidrodinamička spojka s stalnim punjenjem
- Hidrodinamička spojka s komorom za kašnjenje
- Hidrodinamička spojka s prstenastom komorom
- Hidrodinamička spojka s remenicom
- Hidrodinamička spojka s promjenjivim punjenjem
- Hidrodinamička spojka s dvostrukom cirkulacijom
Specijalne spojke[uredi | uredi kod]
Specijalne spojke mogu biti:
- Centrifugalne spojke
- Zupčaste spojke za razdvajanje i sinkronizaciju
- Jednosmjerne spojke
- Spojke za upuštanje u rad
- Siguronosne spojke
- Elektrodinamičke (indukcione) spojke [4]
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ Spojke-odredišta, vrste i čimbenici odabira
- ↑ [1] Arhivirano 2012-01-31 na Wayback Machine-u "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.
- ↑ [2] Arhivirano 2017-02-28 na Wayback Machine-u "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.
- ↑ "Spojke", prof. dr. sc. Boris Obsieger, Tehnički fakultet Rijeka, 2004.