Lista jeruzalemskih kraljeva

Kraljevina Jeruzalem osnovana je nakon Prvog križarskog rata 1099. godine. Godefroy od Bouillona je zavladao kraljevinom kao "čuvar Svetog groba" (latinski: Advocatus Sancti Sepulchri). Nakon njegove smrti, njegov brat, Balduin I, proglasio se kraljem Jeruzalema (latinski: rex Hierosolymae), koju su nasljeđivali njegovi potomci.
Kruna Jeruzalema bila je djelimično nasljedna, budući da je Visoki sud Jeruzalema imao djelimično pravo birati kralja.
Godine 1187. sam grad Jeruzalem je osvojio Saladin. Glavni grad Kraljevine Jeruzalem premješten je u Akru.
- 1100-1118: Balduin I, brat Gotfrida
- 1118-1131: Baldovin II, rođak Baldovina I
- 1131-1153: Melisenda, kćerka Baldona II, nakon abdikacije upravljala u sinovo ime kao regent ili kao njegov savjetnik
- 1131-1143: Fulk, iure uxoris kao muž Melisende
- 1143-1162: Balduin III, sin Melisende i Fulka
- 1162-1174: Amalrik I, sin Melisende i Fulka
- 1174-1185: Balduin IV, sin Amalrika I
- 1183-1186: Balduin V, sin Sibile
- 1186-1190: Sibila, kćerka Amalrika I i majka Balduina V
- 1190-1205: Izabela I, kćerka Amalrika I
- 1205-1212: Maria, kćerka Izabele I i Conrada I
- 1212-1228: Izabela II (Jolanda), kćerka Marije i Jeana I
- 1228-1254: Conrad IV, sin Izabele II i Fridricha, također kralj Sicilije i Njemačke
- 1254-1268: Conradin, sin Conrada IV, također kralj Sicilije
- 1268-1284: Hugues III, praunuk (sin mlađe kćerke najstarije kćerke) Izabele I i Henria I, također kralj Kipra
- 1284-1285: Jean II, sin Huguesa, također kralj Kipra
- 1285-1324: Henri II, sin Huguesa, također kralj Kipra
Godine 1264. pravo na krunu Jeruzalema polagao je Hugo, grof Briennea, kao primogenituralni nasljednik Izabele I. Međutim, za kralja je izabran budući kiparski kralj Hugues III, iako je majka grofa Briennea bila starija sestra majke kiparskog kralja. Grofovi Briennea i njihovi nasljednici su nastavili sebe smatrati de iure kraljevima. Kiparski kraljevi su izgubili posljednji djelić Kraljevine Jeruzalem 1324. godine, a njihovi nasljednici su nastavili sebe smatrati de iure kraljevima. Kada je 1672. umro poljski kralj Jan II Kazimierz, njegovo briensko pravo na jeruzalemsku krunu naslijedio je njegov daleki (ali ipak najbliži) srodnik Henri de La Trémoille, koji je od svog oca bio naslijedio kiparsko pravo na krunu. Time su se dvije rivalske linije ujedinile, a njihov predstavnik danas je belgijski plemić, princ Charles-Antoine Lamoral de Ligne-La Trémoïlle. On je de iure nasljednik nepostojeće jeruzalemske krune.
Danas titulu kralja Jeruzalema, uz različita opravdanja, koriste španjolski kralj, članovi Savojske dinastije i nasljednici austrijskih careva.