Spilja Apokalipse
| Spilja Apokalipse, Manastir Jovana Bogoslova i historijski centar Hore, na otoku Patmosu | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
 Grčka
  Spilja Apokalipse | |
| Registriran: | 2006.(23. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno dobro |
| Mjerilo: | iii, iv, vi |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Spilja Apokalipse (grčki: Σπήλαιο Αποκάλυψης) ili Sveta spilja je hodočasničko svetište na otoku Patmos, koje je 2006. uvršteno na UNESCO-vu Lista mjesta svjetske baštine u Evropi.[1][2]
Spilja se nalazi na pola puta između Hore i najveće otočke luke Skale, na brdu iznad mora.[1]
Opis[uredi | uredi kod]
To je rupa u stijeni duga 6,60 m, a široka 5,50 m, koja je danas obzidana - tako da predstavlja njeno svetišta. U pećini se ne smije fotografirati, jer je to bio dom Apostola Ivana (Jovana Bogoslova) kad ga je na Patmos prognao rimski car Domicijan.[1] On je u njoj doživio objavu, koju je kasnije izdiktirao svom učeniku Prohorusu[1], i to je danas posljednja knjiga Novog zavjeta Apokalipsa.[3]
Spilja je osvjetljena sa sedam srebrnih svjetiljaka koje vise sa stropa, a najveća osvjetljava mjesto gdje je navodno sv. Apostol spavao koristeći stijenu kao jastuk. Danas neki od monaha sjedi na toj stijeni i priča turistima priču o Apokalipsi i kako je ona napisana.
Spilja ima nekoliko kamenih niša, po legendi u jednoj od njih je Apostol polagao glavu, a u drugoj plićoj ruke. U jednoj trostruko lomljenoj je čuo glas Boga, preko Svetog Trojstva.[1]
Spilja ima slavu (Panagia Erimitiriou) 26. septembra tad dolaze mnogobrojni hodočasnici slaviti sveto mjesto.[1]
Pored spilje je Makarios Kalogeras - 1713. osnovao bogosloviju koja je imala veliki značaj za Dodekanez.
Izvori[uredi | uredi kod]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 „Patmos Cave Of Apocalypse” (engleski). Greeka. Pristupljeno 22. 10. 2013.
- ↑ WHC-UNESCO-942 „The Historic Centre (Chorá) with the Monastery of Saint-John the Theologian and the Cave of the Apocalypse on the Island of Pátmos” (engleski). UNESCO. Pristupljeno 22. 10. 2013.
- ↑ „Pátmos” (engleski). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 20. 10. 2013.
Vanjske veze[uredi | uredi kod]
| Arheološki lokalitet Ege (Aigai)• Atenska Akropola • Hram Apolona Epikura u Basi • Sveta Gora Atos • Manastir Dafni • Delos • Delfi • Asklepijevo svetište u Epidauru • Manastir Hosios Lukas • Stari dio grada Krfa • Meteora • Mikena i Tirint • Mistras • Nea Moni na Hiosu • Olimpija • Srednjovjekovni grad Rodos • Hora, Manastir Jovana Bogoslova i Spilja Apokalipse na Patmosu • Ranokršćanski i bizantski spomenici u Solunu • Pitagoreion i Heraion na Samosu |  | |
1) Zajednička svjetska baština Grčke, Italije, Španjolske i Maroka | |||