Spaljivač mrtvih

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Spalovač mrtvol
ProducentLadislav Hanuš
ScenarioLadislav Fuks
Juraj Herz
PredložakSpalovač mrtvol; autor:
Ladislav Fuks
UlogeRudolf Hrušínský
Vlasta Chramostová
Jana Stehnová
Miloš Vognič
Zora Božinová
Ilja Prachař
MuzikaZdeněk Liška
FotografijaStanislav Milota
MontažaJaromír Janáček
DistribucijaÚstřední půjčovna filmů
AČFK
Datum(i) premijere
14. 3. 1969 (1969-03-14)
Zemlja Čehoslovačka
Jezikčeški

Spalovač mrtvol (sh. Spaljivač mrtvih) je čehoslovački igrani film snimljen 1969. godine u režiji Juraja Herza. Po žanru je mješavina drame, horora i crne komedije, a predstavlja adaptaciju istoimene novele Ladislava Fuksa, koji je također napisao scenario. Protagonist, koga tumači Rudolf Hrušínský, je pogrebnik koji radi u praškom krematoriju krajem 1930-ih i koji je, pročitavši Tibetansku knjigu mrtvih, postao uvjeren kako spaljivanjem leševa oslobađa njihove duše. Radnja prikazuje kako njegove ideje evoluiraju kada Nijemci okupiraju Čehoslovačku i uspostave protektorat, a pod čijim režimom, nastojeći se prilagoditi nacističkoj ideologiji, protagonist likvidira vlastitu porodicu. Film je bio sniman u stvarnom krematoriju u Pardubicama, a što je uključivalo scene spaljivanja stvarnih leševa, a što je režiser Herz navodio kao uzrokom vlastitih psiholoških trauma. Snimanje je koincidiralo sa slamanjem Praškog proljeća i invazijom Varšavskog pakta; film, koji je premijeru imao nedugo nakon tih događaja, je imao vrlo dobru gledanost te postao službeni čehoslovački kandidat za Oscar za najbolji strani film. Usprkos toga, 1973. godine je povučen iz distribucije i strpan u bunker gdje je ostao sve do pada komunizma; to se ponekad tumači time da su vladajući komunisti u prilagođavanju poludjelog protagonistima nacistima pronašli paralele sa procesom tzv. normalizacije nakon uspostave prosovjetskog režima. Spaljivač mrtvih je, pak, nakon izlaska iz bunkera proglašen jednim od najboljih ostvarenja čehoslovačke kinematografije.

Uloge[uredi | uredi kod]

Izvori[uredi | uredi kod]


Vanjske veze[uredi | uredi kod]