Socijalna mreža

Iz Wikipedije, slobodne enciklopedije

Socijalne mreže su pojednci i grupe koje povezuje zajednički status, slične funkcije, kulturne i druge sličnosti ili zajednički interes. Mogu se osnivati i gasiti zavisno od potreba. Osnivaju se kako bi se nosile sa određenim problemom, najčešće u formi grupa za samopomoć, mreža NVO i grupa za socijalni aktivizam. Ubrzano se razvijaju pojavom novih tehnologija, posebno Interneta.

Servisi za društveni networking primarno su fokusirani na stvaranje zajednice istomišljenika ili povezivanje određene skupine ljudi prvenstveno putem interneta. Ponekad to mogu biti i prijatelji, osobe iz akademske zajednice, škola, pokrajina itd... Najpoznatiji od svih su MySpace, Facebook, Bebo, Skyblog, Hi5... Bilo je pokušaja da se svi servisi standardiziraju pa da nije potrebno otvarati više servisa (ako npr. jedna osoba ima primjerice Myspace a druga Facebook ili Hi5) koji su međutim propali zbog problema s pravima privatnosti korisnika.

Historija[uredi - уреди | uredi izvor]

Ideja o računarima kao mediju za socijalnu interakciju postoji već više od tri decenije, a prvi projekti slični današnjim servisima za društeni networking bili su Usenet, ARPANET, bulletin board services (danas jedna komeponenta MySpacea). Godine 1995. javlja se servis Classmates.com, '97. SixDegrees.com, potom Epinions.com, '99. MySpace, koji 2005. godine postaje prvi takav servis koji je dobivao više pregleda stranica od i samog Googlea. Danas oni nude raznovrsne sadržaje, od sklapanja prijateljstava, pregledavanja videa i fotografija, do online trgovina i takozvanih online tržnica. Ujedno su postali i predmetom istraživanja psihologa, ekonomista i drugih stručnjaka kao specifičan fenomen današnjice.

Struktura[uredi - уреди | uredi izvor]

U početku da bi se pristupilo nekom od servisa potrebno je izraditi profil kojim se logujemo u servis i koji predstavlja nas kao osobu na tom servisu. Servisi se ugrubo mogu podeliti na ISN (internal social network) i ESN (external social network), tj. unutrašnjii i spoljkašnji network od kojih i jedan i drugi daju određeni osećaj pripadnosti i zajednice između ljudi. Često su ti servisi izvor njihove vlastite taštine i egoizma i služe vlastitoj promociji. Princip socijalne interakcije je jednostavan, dodavanjem ljudi i nakon što oni potvrde, postaju virtualni prijatelji. Potom se razmenjuju komentari, poruke, slike, na nekim servisima video i drugi slični interaktivni sadržaji. Poslovni modeli na kojima se temelje razlikuju se od servisa do servisa, određeni naplaćuju članstvo, većina se finansira putem reklama ili ipak uspostavljanjem online tržnica na kojima rade kao posrednici između korisnika koji kupuju i prodaju stvari. Ujedno su ti autonomni modeli poslovanja kontrast tradicionalnim u kojem postoje prodavač i kupac, jer su sami korisnici u isto vreme i kupci i prodavači i stvaratelji zajedno sa svojim sadržajima.

Privatnost[uredi - уреди | uredi izvor]

Prava privatnosti, zaštita privatnosti, zaštita sadržaja i zaštita korisnika od malverzacija i seksualnih predatora najveći su problemi i pitanja protiv kojih se bore servisi za društveni networking. Vrlo često ta se borba odvija uz pomoć službenih državnih tela i policije. Kao pretnja javljaju se i problemi davanja previše ličnih podataka u ruke velikih korporacija i državnih institucija kao i problemi sa manipulacijom sadržaja od strane treće osobe. ("žetva" e-mail adresa u svrhu korištenja za spam i nasilnu propagandu) S druge strane, informacije preuzete sa tih servira često su korišćene u svrhu policijskih istraga, a neki materijali čak i na sudovima.

Ukratko[uredi - уреди | uredi izvor]

Društveni networking i servisi danas su jedan od najpopularnijih vidova "online" komunikacije. Omogućuju razmenu i pregled velike količine multimedijskih sadržaja, pronalazak osoba istih interesa, razmene znanja i iskustava. Velikom količinom korisnika, kao i raznim oblicima finansiranja to je posao u kojem se okreće velika količina novca, te se sve više kompanija okreće oglašavanju i nuđenju usluga preko tih servisa. Koliko su oni korisni za razvoj mladih ili koliko doprinose nekakvom socijalnom dobru još je rano zaključiti. Postoji velika opasnost od raznih manipulacija njima i njihovim sadržajima jer je korišćenje servisa jednostavno i ne zahteva veliko informatičko znanje.

Vanjske veze[uredi - уреди | uredi izvor]