Slavica (pismo)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Slavica je naziv pisma koje je 1987. predložio Rajko Igić u svojoj knjizi Nova Slovarica (Univerzal, Tuzla). U ovom alfabetu su iskombinovana slova iz latinice i ćirilice, s namerom da se ta dva zvanična pisma srpskohrvatskog jezika (tada jednog od zvaničnih jezika u SFRJ) zamene jedinstvenim pismom.

Organizacija[uredi | uredi kod]

Slavica je srpskohrvatska latinica u kojoj su slova koja koriste dijakritičke znakove (Č, Ć, Đ, Š, Ž) odn. digrafi (Dž, Lj, Nj) zamenjena odgovarajućim ćiriličnim slovima (Ч, Ћ, Ђ, Ш, Ж odn. Џ, Љ, Њ). Time slavica postiže princip "jedan glas - jedno slovo", koji je ranije ostvaren u Vukovoj ćirilici.

U tabeli su data slova slavice, u odnosu na dva starija pisma. Prazna polja su tamo gde su slova ista kao u slavici, tj. iz tog pisma (ili oba) je preuzeto slovo u novi alfabet. Ako se malo slovo razlikuje u ćirilici, dato je samo ono.

Slavica Latinica Ćirilica
A a
B b Б б
C c Ц ц
Ч ч Č č
Ћ ћ Ć ć
D d Д д
Џ џ Dž dž
Ђ ђ Đ đ
E e
F f Ф ф
G g Г г
H h Х х
I i И и
J j
K k К к
L l Л л
Љ љ Lj lj
M m М м
N n Н н
Њ њ Nj nj
O o
P p П п
R r Р р
S s С с
Ш ш Š š
T t Т т
U u У у
V v В в
Z z З з
Ж ж Ž ž

Analiza[uredi | uredi kod]

Neka slova, naročito velika, su od ranije istovetna u oba pisma: A, E, J, K, M, O, T (u ćirilici su mala slova "k", "m" i "t" umanjene verzije velikih: "к", "м" i "т"); ova slova se zato koriste na registarskim tablicama u BiH.

Postoje neka (velika) slova koja izgledaju isto u ćirilici i latinici, ali imaju drugačiju glasovnu vrednost. Tako ćirilična slova B, C, H, P imaju vrednost kao latinična V, S, N, R (malim slovima: "в", "с", "н", "р" prema "v", "s", "n", "r"). Latinična B, C, H, P imaju glasovnu vrednost kao ćirilična Б, Ц, X, П (malim slovima: "b", "c", "h", "p" prema "б", "ц", "х", "п"). Osim toga, ćirilično З (= Z) jako liči na broj 3.

U slavici je ukinuta dvosmislenost što se tiče glasova/slova V, S, N, R, pa i Z. Mogu biti ambivalentna velika slova B i H (mala slova se razlikuju između latinice i ćirilice), te slova C i P, velika i mala. U sistemu u kome se mešaju slova iz dva pisma to može izazvati nedoumice, naročito u skraćenicama.

Primena[uredi | uredi kod]

Novi alfabet je isproban 1988–1989. u osnovnoj školi "Mate Balota" u Bujama, Hrvatska. Prema nekim člancima u dnevnoj štampi 1987–1988, bio je najprivlačniji stanovnicima Bosne, Vojvodine i Istre. Naišao je na protivljenje u hrvatskim medijima. Neki magazini u kojima je pisano o slavici: American Psychologist 1999; Pregled, Sarajevo, 2005; Prosvjetna poslanica, Tuzla, 2006.

Primjer[uredi | uredi kod]

Himna Kraljevine Jugoslavije na slavici
Vukova ćirilica Gajeva latinica Slavica

Боже правде, Ти што спасе
Од пропасти до сад нас,
Чуј и отсад наше гласе,
И отсад нам буди спас!

Лијепа наша домовино,
Ој јуначка земљо мила,
Старе славе дједовино,
Да би вазда сретна била!

Напреј застава славе,
На бој јунашка кри!
За благор очетњаве
Нај пушка говори!

Боже спаси, Боже храни
Нашег Краља и наш род!
Краља Петра, Боже храни,
Моли ти се сав наш род.

Bože pravde, Ti što spase
Od propasti do sad nas,
Čuj i otsad naše glase,
I otsad nam budi spas!

Lijepa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
Da bi vazda sretna bila!

Naprej zastava slave,
Na boj junaška kri!
Za blagor očetnjave
Naj puška govori!

Bože spasi, Bože hrani
Našeg Kralja i naš rod!
Kralja Petra, Bože hrani,
Moli ti se sav naš rod.

Boжe pravde, Ti шto spase
Od propasti do sad nas,
Чuj i otsad naшe glase,
I otsad nam budi spas!

Lijepa naшa domovino,
Oj junaчka zemљo mila,
Stare slave djedovino,
Da bi vazda sretna bila!

Naprej zastava slave,
Na boj junaшka kri!
Za blagor oчetњave
Naj puшka govori!

Boжe spasi, Boжe hrani
Naшeg Kraљa i naш rod!
Kraљa Petra, Boжe hrani,
Moli ti se sav naш rod.

Takođe pogledati[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]