Skvotiranje u Srbiji

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Skvotiranje kao vid aktivizma se javlja u Srbiji početkom 2000-tih. U Beogradu nastaje nekoliko skvotova koji su služili kao društveni centri, među kojima su bili Rebel House, AKC Akcija i KUDRUC.

Pozadina[uredi | uredi kod]

U Srbiji je do nedavno bilo uobičajeno, da svako ima krov nad glavom, ali se u vremenu “tranzicije” gradi sve manje društvenih stanova, pa je sve više ljudi primorano da žive kao podstanari. Pored toga, u Srbiji se nalazi hiljade izbeglica i prisilno raseljenih lica. Tu je, takođe, i na hiljade Roma koji žive u divljim naseljima od kartona i šper-ploče. Samo u Beogradu je do sada registrovano preko 1200 beskućnika i pored mnogobrojnih objekata u kojima već godinama, pa i decenijama niko ne živi, a najčešće su u vlasništvu državnih organa.

“Jer, nedostatak prostora hronična je stvar u Srbiji: žrtvama nasilja nedostaju bezbedni prostori, muzičarima prostori za probe, mladima prostor slobodan od roditeljskih očiju i ušiju, ljubiteljima pasa prostor za istrčavanje njihovih ljubimaca. Istovremeno, malo gde ima toliko prostora koji je napušten. A potreba za prostorom ovde se retko artikuliše u jasnu akciju.” – Prostor u-lice, članak iz Danasa.

Neke neke forme skvotiranja, poput bespravnog useljenja i divljih naselja, su odavno prisutne u Srbiji. Neretko se u stanove sa nerešenim pitanjem vlasništva useljavaju izbeglice[1], Romi, beskućnici, socijalno ugroženi, pa i policajci[2], koji po službenoj dužnosti prvi saznaju kada premine vlasnik stana bez naslednika. Ipak, bespravno useljenje se nikada nije razvilo u društveni pokret, već je svaki akter zaposedanja (odnosno skvoter) težio da se o tome mnogo javno ne govori.

Preteče[uredi | uredi kod]

Prema neproverenim kazivanjima, u Beogradu je 1997/1998. postojao skvot pored studentskog doma Penezić, koji je policija, nakon nekoliko upada, ubrzo zatvorila. U njemu su uglavnom boravili lokalni pankeri.

Takođe, u Subotici je postojala pank kuća. Pank kuća nije skvot, jer je u privatnom vlasništvu, ali je ipak na neki način javna, jer dosta ljudi prolazi i besplatno prenoći. U Subotici je to bila kuća jednog lokalnog pankera, u koju je često upadala policija. Kuća je bila na lošem glasu zbog česte upotrebe teških droga. Tamo je uglavnom odlazila pank ekipa, a nekoliko budućih beogradskih skvotera je boravilo tamo. Priča se da mu je na kraju država oduzela kuću zbog neplaćanja kirije.

U Resniku je zime 2002/2003. postojao Socijalni centar Južnog Beograda. Ni ovo nije bio skvot, jer je prostor zakupljen a ne zauzet, ali ipak je po funkciji dosta blizak skvotovima na zapadu, a pogotovo socijalnim centrima u Italiji. Prostor je iznajmila ekipa iz kraja da bi imali gde da izlaze preko zime, i plaćalo ga je zajedno oko 30 ljudi. Prostorom su zajednički upravljali i dogovarali se oko dešavanja. Postojao je i kulturni program koji je uključivao prikazivanje filmova i koncerata, tribine, diskusije, organizovanje žurki… Dolazilo je omladine iz okolnih krajeva: Miljakovca, Jajinaca, Rakovice, Vidikovca, Banovog Brda, Ripnja, Prnjavora i ostalih delova Beograda. Dobar deo ekipe kasnije učestvuje u stvaranju Kudruca.

Skvoterski pokret u Srbiji[uredi | uredi kod]

Skvotiranje se, kao vid aktivizma, javlja u Srbiji početkom 2000-tih, najviše posredstvom interneta i iskustava mladih koji su bili u skvotovima u Hrvatskoj i Zapadnoj Evropi. U Beogradu nastaje nekoliko javnih skvotova koji su služili kao kulturni centri. Jedni za drugim su se pojavljivali: Rebel House u Dobračinoj, AKCija ispod Brankovog mosta i KUDRUC u Kralja Milutina. Skvoteri aktivisti su deo međunarodnog skvoterskog pokreta i održavaju veze preko globalne skvoterske mreže.

Beograd[uredi | uredi kod]

Rebel House[uredi | uredi kod]

Glavni članak: Rebel Haus

Rebel House (Pobunjena kuća) je skvot koji se nalazio u Dobračinoj ulici, nedaleko od Trga Republike u Beogradu, a trajao je nekoliko meseci, od jeseni 2003. do početka 2004. Rebel Haus koja se često navodi kao prvi beogradski skvot, a dobio je ime po nadimku Saše Predića, "Rebel Mausa", koji se prvi uselio. Posle nekoliko inicijativa i akcija, dolaskom zime su se u skvot uselili narkomani, pa se stanari iseljavaju iz skvota, a narkomane ubrzo posle toga izbacuje policija.

Kuća u Proleterskih brigada[uredi | uredi kod]

"Kuća u proleterskih brigada", kako su je skvoteri zvali, se nalazi u Krunskoj ulici preko puta sedišta Demokratske stranke i bila je skvotirana kratko vreme pre ubistva Zorana Đinđića. Taman kada je skvot trebalo da zaživi, posle ubistva premijera je zavedeno vanredno stanje i preko puta kuće se pojavljuju ljudi naoružani dugim cevima, pa skvoteri napuštaju to mesto kao rizično.

AKC Akcija[uredi | uredi kod]

Glavni članak: AKC Akcija

AKC Akcija je bila kratkotrajni autonomni i alternativni kulturni centar ispod Brankovog mosta u Beogradu skvotiran krajem 2003. Nakon kontaktiranja opštine Stari grad sa projektom legalnog pretvaranja opštinskog praznog prostora (oko 1500m²) u kulturni centar, odgovoreno je pečaćenjem prostora i pretnjom zatvora, pa je početkom 2004. skvot napušten.

Bugarski konzulat[uredi | uredi kod]

Napušteni bugarski konzulat se nalazi u Hilandarskoj ulici, i bio je nakratko skvotiran kao mesto za život, krajem 2003. i početkom 2004. od strane Rebel Mausa, koji je tu uhapšen zbog posedovanja veće količine marihuane.

KUDRUC[uredi | uredi kod]

Glavni članak: KUDRUC

KUDRUC je bio je bio autonomni prostor omladinske potkulture u ulici Kralja Milutina 18 na Slaviji, nastao skvotiranjem jula 2004. U njemu je bilo dešavanja poput besplatne radnje (poklanjanje i razmena starih stvari), hrane solidarnosti (besplatna vegetarijanska hrana), čajdžinice, čitaonice fanzina, muzičkih radionica i mnogobrojnih žurki, a ulaz na sva dešavanja je bio besplatan. U skvotu su često noćili stranci. Posle više od godinu dana postojanja, skvot je, bez nekog posebnog razloga, napušten.

Enterprajz 2068.[uredi | uredi kod]

Posle Kudruca, hip-hop ekipa iz Crnog bloka počinje da sređuje napušteni prostor na Adi Safari, koji su nazvali “Enterprajz 2068.” I pored nekoliko dešavanja tamo, objekat je još uvek van upotrebe.

BIGZ i AP13[uredi | uredi kod]

BIGZ je bilo veliko izdavačko grafičko preduzeće, u čijoj zgradi preko puta beogradskog sajma od nedavno iznajmljuju prostorije mnogi beogradski stvaraoci. Tu se nalazi mnoštvo ateljea, muzičkih studija za probe i raznih prostora među kojima i AP13.

AP13 je bio autonomni prostor u BIGZ-u, koji je bio blisko povezan sa skvoterskim pokretom. U prostoru je bio otvoren infošop, često su se održavale svirke, benefit žurke, akcije hrana ne oružje i slično.

Babušnica[uredi | uredi kod]

U Babušnici se nalazi skvot koji drži pank ekipa i u koji svraćaju bendovi, koji imaju svirke u Nišu i okolini, na prenoćište.

Skvoterska letovališta[uredi | uredi kod]

Skvoteri često letuju u divljim kampovima širom Srbije ili na crnogorskom primorju. Na crnogorskom primorju ima nekoliko divljih kampova: tvrđava Arza na Žanjicama u Bokeljskom zalivu, Kamenovo kod Budve, Zagrađe kod Sutomora, ušće reke Bojane, itd. koje većinom posećuju mladi umetnici, pesnici, filozofi, cirkusanti, žongleri, muzičari i ini.

Skvotirane bašte[uredi | uredi kod]

Skvotirane bašte u Srbiji su duboko ukorenjen narodni običaj. Najčešće osobe koje žive u prizemljima zgrada uređuju deo zemlje ispod svog prozora.Mogli bi i ostali stanari da se udruže pa da svima bude lepo ili da plate zajedničkog baštovana

Romi skvoteri[uredi | uredi kod]

Romi, po pravilu, skvotiraju za život, jer ih je “muka naterala”. Iako često zauzimaju napuštene prostore, ipak nisu deo šireg skvoterskog pokreta, zbog mnogih razloga među koje spadaju: kulturološke razlike, nedostatak informacija, nezainteresovanost, itd. Međutim, neki od njih koji su dolazili u kontakt sa beogradskim skvoterima su počeli sebe takođe nazivati skvoterima. Romi skvoteri iz komšiluka Kudruca trenutno žive u zauzetoj kući na Voždovcu, pored Fakulteta političkih nauka.

Napomene[uredi | uredi kod]

Literatura[uredi | uredi kod]

Vanjske veze[uredi | uredi kod]