Prijeđi na sadržaj

Skulptorski ansambl Constantin Brâncuși iz Târgu Jiua

Izvor: Wikipedija
Vajarski ansambl Constantina Brâncușia u Targu Jiu
Svjetska baština UNESCO-a
 Rumunija
Registriran2024. (46. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloi, ii
ReferencaUNESCO

Vajarski ansambl u Targu Jiu je spomenik u gradu Targu Jiu, na obalama rijeke Jiu, u južnim potkarpatskim područjima Rumunije. Čine ga tri skulpture: stub beskonačnosti, vrata poljupca, stol tišine, raspoređene na pravcu dugom 1,3 km, orijentisanom od zapada prema istoku. Dio je šireg kompleksa Avenije heroja, koju u svom središnjem dijelu prekida crkva svetih apostola Petra i Pavla.

Spomenik je 1937-1938. godine izradio Constantin Brâncuși, jedan od najuticajnijih vajara s početka XX vijeka, u spomen na poginule koji su 1916. god. branili grad od vojske Centralnih sila tokom Prvog svjetskog rata. Constantin Brâncuși (1876–1957) je u to vrijeme živio u Parizu, ali je 1935. god. prihvatio poziv da stvori veliku komemorativnu skulpturu u svojoj domovini. Odbio je primiti naknadu za izradu vajarskog djela.[1]

Dugo vremena bio je izložen propadanju (naginjanja, pucanja, korozije metala i nestabilnost temelja). Između 1998. i 2000. godine, je restauriran.

U Madridu, na Plaza de Castilla, vajar Santiago Calatrava podigao je obelisk, napravljen od čelika i bronze, visok 120 m. Priznao je da ga je inspirisalo djelo "Stub beskonačnosti" iz Târgu Jiua.

Stub beskonačnosti

[uredi | uredi kod]

Stub beskonačnosti simbolizira koncept beskonačnosti i beskonačne žrtve rumunskih branilaca. Izrađen je od elemenata:

  • Betonski temelj dubine 5 m, ima ooblika skraćene piramide, s velikom bazom od 4,5 m, okrenutom prema dolje. Takozvana kvadratna cijev koja formira metalno jezgro zapravo je keson, napravljen od četiri ugaona čelična profila s jednakim krilima, postavljena tako da formiraju kvadrat. Tako formirana kvadratna cijev obložena je zakivanjem, i s unutarnje i s vanjske strane, limom debljine 20 cm. Tri dijela se sastavljaju u jedan u produžetku drugog uz pomoć vijaka i matica. Broj zakivaka korištenih u oblaganju je reda veličine hiljada, a ovi zakivci se montiraju na udaljenosti od 10 cm između svakog zakivka i drugog zakivka.
  • Metalno jezgro od kvadratne cijevi sa stranicom 42 cm, sastavljene od tri dijela dužine 8,93 m, 10 m i 9,4 m.
  • Moduli od livenog gvožđa, romboidnog oblika, ukupno 17, od čega je 15 visine 180 cm. Bazni modul je visine 136 cm. Na vrhu je element visine 90 cm, pokriven poklopcem. Nepotpuni krajnji moduli izražavaju koncept beskonačnosti.
Vrata poljupca
Stol tišine

Vrata poljubaca

[uredi | uredi kod]

Vrata poljubaca, smještena na uličici na ulazu u gradski park, je oblika trilitona (monumentalni megalitski oblik) isklesan od poroznog kamena (travertin), izvađenog iz obližnjih kamenoloma. Sastoji od dva paralelopipedna stuba koji nose arhitrav, dimenzija većih od stubova. Ukupne dimenzije su: 6,45 m širina, 5,13 m visina i 1,69 m debljina.

Predstavljaju ulaz u drugi život. Motiv poljupca, prisutan na stubovima vrata, mogao bi se protumačiti i kao oči koje gledaju prema unutra.

Stol tišine

[uredi | uredi kod]

Stol tišine autor je radio u dva navrata. Današnji izgled je nastao kombinovanjem varijanti. Noga stola je ploča prve varijante (200x 45 cm) na kojoj je nova ploča (215×45 cm) čime je osigurao novu unutrašnju proporciju i monumentalnost. Stolice, njih 12, napravljene su od banpotokskog kamena, postavljene u obliku pješčanog sata na jednakim udaljenostima od stola i jedna od druge, naglašavajući imaginarno prisustvo značajnog kruga.

Simbolično predstavlja sto prije suočavanja s bitkom u kojoj će borci učestvovati. Vrijeme je raspoređeno u stolicama-pješčanim satovima koje ga mjere. Sve se odvija u tišini.

Svjetska baština

[uredi | uredi kod]

Vajarski ansambl u Targu Jiu 2024. god. upisan je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Rumuniji [2]

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. „Lista Svjetske baštine u Rumuniji”. UNESCO. Pristupljeno 19. 5. 2025. 
  2. „Vajarski ansambl u Targu Jiu”. UNESCO. Pristupljeno 9. 5. 2025. (en)