Skjálfandafljót
| Skjálfandafljót | |
|---|---|
.jpg) | |
| Lokacija | |
| Države |
 Island |
| Hidrografija | |
| Izvor | glečer Vatnajökull |
| Ušće – aps. visina |
Grenlandsko more 0 m |
| Dužina | 178 km |
| Hidrologija | |
| Protok – srednji |
70 m³/s |
| Sliv – površina |
3860 km² |
| Ulijeva se u | Grenlandsko more |
Skjálfandafljót je rijeka na sjeveru Islanda duga 178 km. [1]
Geografske karakteristike[uredi - уреди | uredi kôd]
Rijeka izvire u sredini Islanda na Islandskoj visoravni iz najvećeg evropskog glečera - Vatnajökull i susjednog Tungnafellsjökull[1]Od izvora teče u pravcu sjevera, dobrim dijelom preko zaleđenih polja lave - Ódáðahraun, gdje prima brojne male pritoke. Zatim protiče preko doline Bárðardalur, sve do svog ušća u Grenlandsko more u zaljevu Skjálfandaflói.[1]
Skjálfandafljót ima sliv velik oko 3 860 km²[1], od toga navjeći dio otpada na glečere, jer čak 140 km svog toka protječe preko ledenih polja. Na svom toku ima brojne vodopade, od kojih su najpoznatiji Aldeyjarfoss, Goðafoss, Barnafoss i Ullarfoss.
Od njih je svakako najimpresivniji Goðafoss (islandski: Božji vodopad), koji nije jako visok, ali ima monumentalne dimenzije i oblik potkove. Nakon njega se rijeka dijeli u dva dijela i formira otok Hrútey. [1]Prema islandskim sagama legendarni Þorgeir Ljósvetningagoði, lider islandskog Althinga od 985. do 1001. pobacao je svoje kipiće idola upravo u taj vodopad kad se Island preobratio na kršćanstvo 1000. godine, upravo zbog tog događaja je vodopad dobio svoje današnje ime. [1]
Izvori[uredi - уреди | uredi kôd]
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 „Skjálfandafljót” (engleski). Nat.is. Arhivirano iz originala 2016-03-05. https://web.archive.org/web/20160305005807/http://www.nett.is/~birgitta2/Skjalfandafljot.htm. Pristupljeno 02. 03. 2014.
Vanjske veze[uredi - уреди | uredi kôd]
- Skjálfandafljót na portalu Nat.is Arhivirano 2016-03-05 na Wayback Machine-u ((en))