Prijeđi na sadržaj

Sjeverna Nikozija

Coordinates: 35°11′24″N 33°21′49″E / 35.19000°N 33.36361°E / 35.19000; 33.36361
Izvor: Wikipedija
Sjeverna Nikozija
Lefkoşa
Panorama grada
Panorama grada
Sjeverna Nikozija na mapi Kipra
Sjeverna Nikozija
Sjeverna Nikozija
Sjeverna Nikozija na karti Kipra
Koordinate: 35°11′24″N 33°21′49″E / 35.19000°N 33.36361°E / 35.19000; 33.36361
Država Turska Republika Sjeverni Kipar
DistriktNikozija
Proglašenje nezavisnosti1983.
Uprava
 • Gradonačelnik️Mehmet Harmanci
Površina
 • Ukupno51.9 km²
Nadmorska visina
148[1] m
Stanovništvo
 (2011.)
 • Ukupno51.836
 • Gustina100/km²
Vremenska zonaUTC+2
Poštanski broj
96401[1]

Sjeverna Nikozija (turski: Kuzey Lefkoşa ili samo Lefkoşa, grčki: Βόρεια Λευκωσία / Voreja Lefkosa) je sjeverni dio danas podjeljene Nikozije, koja ima 51,836 stanovnika.[1]

Ona je od 1983. glavni grad Turske Republike Sjeverni Kipar i administrativni centar turskog djela Distrikta Nikozija [1]

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]

Lefkoşa se nalazi u u centru Kipra u turskom, sjevernom dijelu aglomeracije Nikozija koja zajedno ima 239,277 stanovnika[2]

Historija

[uredi | uredi kod]
Glavni članak: Nikozija
Centar grada ulica Ledra

Sve do ranih 1950-ih Nikozija je imala je mješoviti demografski karakter, tako da su Grci i Turci živjeli izmeješani po kvartovima, grada, u pokedinim je bilo više jednih, a manje drugih, ali nisu postojali potpuno čisti. Kad su izbili etnički nemiri između dviju zajednica, Britanska kolonijalna administracija je 1956. prvi put postavila bodljikavu žicu između turskog i grčkog dijela grada.[3]

Etnički sukobi kulminirali su 1958. , kad je stotine ljudi pobijeno na ulicama, tad je nastupila masovna selidba Turaka na sjever. i Grka na jug Britanske vlasti su podijelile grad demarkacionom linijom na tursku i grčku stranu. Zelena linija ostala je i nakon što je Kipar 1960. postao nezavisan Stanje je postalo još gore 1963. pa su Ujedinjeni narodi 1964. poslali Mirovne snage da održavaju red.[3]

Nakon Turske invazije na Kipar - 1974., zelena linija postala je još čvršća, stanje se počelo odmekšavati od 2003., kad je na tri prijelaza moguće preći sa jedne na drugu stranu.[3]

Znamenitosti

[uredi | uredi kod]

Njaznačajniji spomenik je nekadašnja gotička katedrala Aja Sofija, čija je gradnja počela 1209., a dovršena je 1325. Često je pljačkana i razarana od strane osvajača. Ona je nakon invazije Turaka na otok - 1571 pretvorena u glavnu džamiju Kipra., ali se i nadalje zvala Aja Sofija. Ime joj je promjenjeno tek 1954. u Selimija u čast osmanskog sultana Selima II, za čije je vladavine Kipar osvojen [4]

Pored tog značajni spomenici su Derviš-pašina palača, Arabahmetova džamija, Haydarpašina džamija i [[crkva[[ Ajluka, koja se trenutno koristi u kulturne svrhe.

Izvori

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 „Lefkoşa in Lefkoşa” (engleski). City Population. Pristupljeno 16.01.2025. 
  2. „Cyprus: Nicosia Urban Agglomeration” (engleski). City Population. Pristupljeno 16.01.2025. 
  3. 3,0 3,1 3,2 Sehrin Tarihi' (turski). Lefkoşa Türk Belediyesi. Arhivirano iz originala na datum 2024-08-22. Pristupljeno 14.01.2025. 
  4. Nicosia, national capital, Cyprus (engleski). Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 16.01.2025. 

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]